U BiH se planira gradnja 15 hidro i termo elektrana

Autor: Milan Šutalo , 22. srpanj 2008. u 06:30

Unatoč problemima, ČEZ ne odustaje od ulaganja 1,4 milijarde eura u RS

Direktor ČEZ-a Martin Roman, nakon razgovora s premijerom RS Miloradom Dodikom, demantirao je spekulacije da odustaje od izgradnje još jednog bloka u RiTE Gacko. “U svakom stranom ulaganju imate problema. Tko misli da će kupiti elektranu na Balkanu, a onda će mu samo stizati izvještaji koliko je zaradio, vara se”, rekao je predsjednik uprave ČEZ-a Roman Martin za češke medije. Najveće češko strano ulaganje u inozemstvu, izgradnju termoelektrane Gacko vrijedno 1,4 milijarde eura, komplicira spor zbog procjene vrijednosti imovine koju Vlada RS ulaže u zajedničko poduzeće NERS.

Najveća ulaganja
Ulaganje ČEZ-a, međutim, nije jedino u taj sektor u BiH. Prema najavama vlasti, idućih godina će u toj državi najviše novca biti uloženo u infrastrukturu i energetiku. U oba entiteta planirana je izgradnja čak 15 hidro i termoelektrana. U Republici Srpskoj glavni investitori već su poznati. Riječ je o ruskoj državnoj kompanija Inter Rao UES i Češkoj elektroprivredi (ČEZ). I dva elektroprivredna poduzeća u Federaciji BiH – Elektroprivreda BiH i mostarska Elektroprivreda HZ HB tražit će strateške partnere za izgradnju energetskih objekata. Nakon što su mediji spriječili pokušaj federalnog ministra energetike Vahida Heće da bez natječaja dodijeli koncesiju austrijskoj Apet grupi, čiji je zastupnik za BiH Hećin stranački kolega Safet Oručević iz Stranke za BiH, strateški investitor u energetski sektor FBiH ponovo će biti biran, ali ovaj put putem natječaja. Nema sumnje da će interes biti velik, jer se radi o poslu vrijednom 3,5 milijardi eura. Predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH Edhem Bičakčić (SDA) kaže kako nema nikakvih zapreka da austrijska grupa Apet bude strateški partner EP BiH “ako u zakonskoj proceduri bude izabrana”.EP BiH je, prema njegovim riječima, već krenula u realizaciju projekata triju hidroelektrana i triju termoelektrana. “Dvije termoelektrane su zamjenske za ugašene blokove u Kaknju i Tuzli, a novi pogon s rudnikom je u Bugojnu. Hidroobjekti su Ustikolina, Unac i Vranduk. Imamo kadrovske resurse za svih šest projekata, ali nam treba strateški partner s moćnom financijskom konstrukcijom”, kaže Bičakčić. I EP HZ HB već gradi nove energetske objekte. Nakon puštanja u pogon HE Peć – Mlini, EP HZ HB gradi HE Mostarsko blato. Puštanjem u pogon prvog agregata ove hidroelektrane, sredinom iduće godine, mostarska će Elektroprivreda povećati proizvodnju struje za 10 posto, a dostatne količine imat će tek gradnjom termoelektrane Kongora. Generalni direktor tvrtke Matan Žarić kaže kako je do 2015. potrebno sagraditi TE Kongora kod Tomislavgrada kako bi se riješio deficit u proizvodnji struje. Inače, zbog nedostatne proizvodnje struje iz vlastitih izvora EP HZ HB prisiljena je uvoziti, dok EP BiH, umjesto da struju isporučuje mostarskim kolegama, viškove struje izvozi. No i EP BiH uskoro bi se mogla suočiti s deficitom u proizvodnji struje. “Ako do 2012. ne krenemo s gradnjom novih elektroenergetskih objekata, dolazimo u poziciju da ćemo imati deficit koju ćemo morati uvoziti, kaže Hećo.

Strateški plan
Federalni premijer Nedžad Branković pojasnio je kako će između 2020. i 2030. godine termoblokovi u FBiH zbog vremenske i funkcionalne amortizacije biti izvan pogona. Kako bi se izbjeglo da FBiH dođe u energetsku krizu, potrebno je što prije usvojiti “Strateški plan i program energetskog sektora FBiH te krenuti u izgradnju energetskih objekata”, kazao je Branković. I u RS-u već iduće godine trebala bi početi izgradnja čak šest hidroelektrana. Na području sljeva rijeke Trebišnjice predviđena je gradnja tri hidroelektrane procijenjene vrijednosti 287 milijuna eura. Planirana je i izgradnja triju hidroelektrana na području gornjeg toka Drine. Izgradnja bi trebala početi za godinu dana.

Mol i Čez žele i u Hrvatskoj graditi elektranu

Mađarski Mol i češki Čez osnovali su sa 13,1 milijun eura osnivačkog kapitala joint venture kompaniju koja će u Mađarskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj graditi elektrane, piše Forbes. Prve takve elektrane od 800 megawatta gradit će se pokraj Molovih rafinerija kod Bratislave i Szazhalombatta. U oba projekta bit će uloženo 1,4 milijarde eura. Objavljeno je također da su Mol i Čez, a u potrazi su i za novim lokacijama u Hrvatskoj i Sloveniji na kojima bi također gradili elektrane.

Komentirajte prvi

New Report

Close