EN DE

Tvrtkama novac umjesto prostora

Autor: Rato Petković
20. rujan 2009. u 22:00
Podijeli članak —

U Srbiji tvrde da imovina njihovih tvrtki u Hrvatskoj vrijedi dvostruko više nego hrvatskih poduzeća u toj državi

Nakon dvogodišnje stanke i dugih priprema u Beogradu je održan drugi skup Stalne mješovite komisije koju čine predstavnici država članica bivše SFRJ. Na sastanku se raspravljalo o preostalim otvorenim pitanjima koja se odnose na podjelu imovine bivše zajedničke države. Prvi sastanak bio je održan u Sloveniji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Teški pregovori
Obnovljeni dijalog poslužio je da se utvrde sektori u kojima ima još neriješenih odnosa vezano uz podjelu imovine kao i pokušaj da se približe pogledi u vezi s preostalim otvorenim pitanjima. Prije više od godinu dana Hrvatska i Slovenija su diplomatskim putem tražile od Srbije da obustavi privatizaciju imovine njihovih tvrtki koja se nalazi u Srbiji. Po svemu sudeći, ta pitanja bit će riješena naplatom novčane naknade. U srpskim službenim krugovima se tvrdi da je njezina imovina u Hrvatskoj procijenjena na 1,8 milijardi eura, dvostruko veća od one što ih imaju hrvatska poduzeća u Srbiji. Iako su odnosi država nasljednica u međuvremenu poboljšani, dvodnevni dijalog je pokazao da će proces podjele imovine nekadašnje države biti bolan i težak jer o mnogih pitanjima još nije postignuta suglasnost, pa je sukcesija i dalje ostala tvrd orah. Idući susret, koji s obzirom na različite poglede, sasvim sigurno neće biti i posljednji, održat će se u Sarajevu iduće godine. Glavne teme razgovora bile su podjela preostale imovine poduzeća, zatim diplomatsko-konzularnih predstavništava, devizna štednja, mirovine, imovina mješovitih banaka, poput Jumbes banke, državna arhiva, podjela preostalog novca zajedničke države, na čemu inzistira BiH, te vojna imovina i stanarska prava. Iz popisa otvorenih pitanja očito je da domiraju ekonomska pitanja iako je, prema riječima Gaše Kneževića, predstavnika Srbije, još prije postignut dogovor o podjeli 95 posto imovine.

Nakon dvogodišnje stanke i dugih priprema u Beogradu je održan drugi skup Stalne mješovite komisije koju čine predstavnici država članica bivše SFRJ. Na sastanku se raspravljalo o preostalim otvorenim pitanjima koja se odnose na podjelu imovine bivše zajedničke države. Prvi sastanak bio je održan u Sloveniji.

Teški pregovori
Obnovljeni dijalog poslužio je da se utvrde sektori u kojima ima još neriješenih odnosa vezano uz podjelu imovine kao i pokušaj da se približe pogledi u vezi s preostalim otvorenim pitanjima. Prije više od godinu dana Hrvatska i Slovenija su diplomatskim putem tražile od Srbije da obustavi privatizaciju imovine njihovih tvrtki koja se nalazi u Srbiji. Po svemu sudeći, ta pitanja bit će riješena naplatom novčane naknade. U srpskim službenim krugovima se tvrdi da je njezina imovina u Hrvatskoj procijenjena na 1,8 milijardi eura, dvostruko veća od one što ih imaju hrvatska poduzeća u Srbiji. Iako su odnosi država nasljednica u međuvremenu poboljšani, dvodnevni dijalog je pokazao da će proces podjele imovine nekadašnje države biti bolan i težak jer o mnogih pitanjima još nije postignuta suglasnost, pa je sukcesija i dalje ostala tvrd orah. Idući susret, koji s obzirom na različite poglede, sasvim sigurno neće biti i posljednji, održat će se u Sarajevu iduće godine. Glavne teme razgovora bile su podjela preostale imovine poduzeća, zatim diplomatsko-konzularnih predstavništava, devizna štednja, mirovine, imovina mješovitih banaka, poput Jumbes banke, državna arhiva, podjela preostalog novca zajedničke države, na čemu inzistira BiH, te vojna imovina i stanarska prava. Iz popisa otvorenih pitanja očito je da domiraju ekonomska pitanja iako je, prema riječima Gaše Kneževića, predstavnika Srbije, još prije postignut dogovor o podjeli 95 posto imovine.

Sporna potraživanja
Preostalo je da se riješe sporna potraživanja tvrtki koja imaju imovinu u drugim, zatim devizna štednja, za što je zainteresirana Hrvatska u vezi sa štednjom njezinih građana kod nekadašnje Ljubljanske banke.

Naglasci

Zaustavljanje prodaje
Hrvatska i Slovenija su diplomatskim putem tražile od Srbije da zaustavi privatizaciju imovine njihovih tvrtki koja se nalazi u Srbiji.

Uskoro rješenje
Po svemu sudeći, ta pitanja bit će riješena naplatom novčane naknade

Autor: Rato Petković
20. rujan 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close