Vjerojatno ni jedna sila modernog življenja nije toliko sveprisutna, a opet previđena, kao globalna migracija, to oruđe kreativnog uništenja koje sve više preuređuje svijet. Previđena? Skeptik bi se zapitao u vezi takvog stava, kad uzmemo u obzir koliko se ta tema spominje u vijestima. Na kraju krajeva, kampanja koja se u Arizoni vodi protiv ilegalnih useljenika potaknula je raspravu od Melbournea do Madrida. Međutim, migracija također oblikuje krajolik ispod površine naizgled nepovezanih događaja o kojima odjekuju novinski naslovi.

To je priča u pozadini priče, zamršujuća plima. Čak i ljudi kojima je proučavanje migracije posao ne mogu u potpunosti shvatiti njezin utjecaj. “Politički, socijalno, ekonomski i kulturalno – migracija bubri na sve strane”, kaže James F. Hollifield koji se bavi političkom znanošću na Sveučilištu Southern Methodist u Dallasu. “Često to ne znamo prepoznati.” Zašto je Google zatvorio ured u Kini, umjesto da prihvati vladinu cenzuru? Nesumnjivo se radi o mnogo čimbenika. No, jedan od onih koje je spomenuo Sergey Brin, suosnivač Googlea, jest represija koju je njegova obitelj trpila u bivšem Sovjetskom Savezu i zbog koje su emigrirali u SAD dok je on bio dijete. Imigracija je ubrzala gorko razdvajanje u američkom pokretu za radnička prava. Godine 2005. šest je sindikata napustilo uvaženu Američku radničku federaciju i osnovalo protivnički savez “Promjenom do pobjede” (Change to Win). Disidenti su u svojim redovima izbrojali manje useljenika koji rade za male nadnice. Razdvajanje je, pak, imalo posljedice koje sežu i dalje od radničkog pokreta. Janice Fine, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu Rutgers u New Jerseyu, izjavila je da su sindikati saveza “Promjenom do pobjede” odigrali važnu, ako ne i presudnu ulogu u ranoj fazi Obamine predsjedničke kampanje. “Da su bili dio većeg birokratskog sustava, bilo bi im teže pružiti podršku na početku kampanje i preusmjeriti novac prema Obami”, kaže profesorica Fine.

Teoretičari pokret ljudi ponekad nazivaju trećim valom globalizacije, nakon pokreta robe (trgovine) i pokreta novca (financija) koji su započeli u prošlom stoljeću. Ako globalna trgovina i financije remete životne tijekove, remete ih na manje vidljiv način. Majica izrađena u Meksiku američkog radnika može stajati radnog mjesta. Radnik iz Meksika mogao bi se doseliti u kuću pored, školovati djecu i možda nikad neće naučiti engleski.Jedan razlog tolike moći migracije je činjenica da se pojavila neočekivano. Još je tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća imigracija djelovala toliko malo značajna da je Zavod za statistiku SAD-a odlučio prestati tražiti podatke o mjestu rođenja roditelja. Danas četvrtinu stanovništva SAD-a mlađeg od 18 godina čine useljenici ili djeca useljenika. Ujedinjeni narodi procjenjuju da u svijetu trenutačno postoji 214 milijuna migranata, što je porast od otprilike 37 posto u dvadeset godina. Broj migranata u Europi porastao je za 41 posto, a u Sjevernoj Americi za 80 posto. “Trenutno je mobilnost u svijetu veća nego ikad u povijesti”, rekao je Gary P. Freeman, profesor političkih znanosti sa Sveučilišta u Teksasu. Najpoznatije izvorišne zemlje u Europi – Italija, Grčka, Španjolska – odjednom su postale destinacije migranata, a u Irskoj je 2007. godine za prvog crnog gradonačelnika izabran čovjek rođen u Nigeriji. Koliko god sporno bilo to pitanje u Americi, na moći SADa da primi useljenike zavide mnogi Europljani, čak i oni koji nisu skloni zavidjeti Amerikancima. Ipak, izazovi današnjice razlikuju se od izazova (mitologizirane) prošlosti. Najmanje je četiri čimbenika različitosti koji današnje doba čine drukčijim i povećavaju učinke migracije. Prvi je globalni domašaj migracije. Kretanja stanovništva u 19. stoljeću bila su uglavnom preko Atlantika. Danas Nepalci rade u korejskim tvornicama, a Mongolci obavljaju fizičke poslove u Pragu. Gospodarstva Perzijskog zaljeva propala bi bez priljeva velikog broja gostujućih radnika. Na području SAD-a useljenici se šire na desecima “novih ulaza”, od Orlanda do Salt Lake Cityja, koji nisu navikli na došljake. Drugi je čimbenik povećanog useljeništva feminizacija: gotovo polovicu migranata na svijetu danas čine žene, a mnoge su za sobom ostavile djecu.

Jačanje uloge žena kao priskrbiteljica domu mijenja obiteljsku dinamiku zemalja u razvoju. Međutim, trgovina ženama postala je svjetski problem. Tehnologija uvodi treću razliku današnje situacije od prošlosti: nagurane mase na otok Ellis stigle su bez mobitela i internetskih kamera. Danas dadilja na Manhattanu može razgovarati sa svojim djetetom u Zacatecasu, glasovati na meksičkim izborima i gledati meksičke televizijske serije. Ovaj “transnacionalizam” tješi, ali i brine one koji smatraju da sprečava integraciju. U doba globalnog džihada mogao bi postati i prijetnja sigurnosti. Pakistanski useljenici koji su prošli mjesec priznali krivnju za pokušaj bombaškog napada na Times Square izjavili su da su džihadske upute dobivali iz Jemena putem interneta. Barem još jedna značajka pojačava utjecaj moderne migracije, a to je očekivanje da će je vlada kontrolirati. U Americi u 19. stoljeću nije bilo pravnih prepreka ulasku u zemlju. Pitanje je bilo itekako sporno, ali vlada je na sebe preuzimala tek neznatni dio krivice. Danas se od zapadnjačkih vlada očekuje da potiču turizam i trgovinu te da poštuju etnička prava, ali da uz sve to zapečate granice. Svaki njihov neuspjeh smanjuje vjeru u sposobnost federacije. “To jednostavno ljudima govori da vlada ne zna obavljati svoj posao”, kaže Demetri Papademetriou, suosnivač Instituta za politiku migracija sa sjedištem u Washingtonu. “Na taj način stvara se antivladina retorika kojoj svjedočimo, ali i gnjev koji ljudi osjećaju.”

Jason DeParle