Predsjednik bosanskohercegovačkog Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće” Admir Kapo optužio je inozemne trgovačke lance “iz Hrvatske, Slovenije i Srbije” da favoriziraju proizvode iz tih zemalja, dok su bh. tvrtke izložene, kako je rekao, maltretiranjima. Istraživanje ovog udruženja govori da je prisutnost bh proizvoda u trgovačkim lancima od 10 do 15 posto. Osim toga, domaće tvrtke, tvrdi Kapo potražuju od trgovačkih lanaca ogromne iznose za svoju robu i nitko pouzdano ne zna koliki su dugovi.

Reket stranaca
“Da bi bh tvrtka ušla u tržni centar, prilikom potpisivanja mora pristati na akcijske prodaje proizvoda po odluci lanaca za njihovo pokretanje, zatim određeni rabat i superrabat koji podrazumijeva dodatno obaranje cijena proizvoda”, kaže Kapo. Trgovački lanci naplaćuju osnovni rabat od 10 do 15 posto za sve artikle, prodajno mjesto, zavisno od vrste proizvoda i veličine prostora, košta i do 1000 KM mjesečno, povećani su rokovi za odgođeno plaćanje sa 30 na 60, pa čak i 90 dana, naknada za dobru suradnju iznosi 1,7 posto od cijene proizvoda, a neki centri uvjetuju da bh proizvode izlože s njihovom robnom markom.Mnoge tvrtke, prema njegovim riječima, ne žele govoriti o torturama kroz koje prolaze, jer se, kako kažu, plaše da ne pokvare poslovne odnose. Premda Kapo nije spominjao imena trgovačkih lanaca iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, poznato je da iz ove tri zemlje u BiH posluju četiri velika trgovačka lanca slovenski Mercator i Tuš, hrvatski Konzum Ivice Todorića i srbijanska Delta Miroslava Miškovića, koji drže većinu maloprodajnog tržišta. U Mercatoru BH sa žaljenjem konstatiraju da u iznesenim informacijama nisu navedena imena trgovačkih lanaca na koja se odnose ozbiljne optužbe što može navesti širu javnost da izjednači sve trgovce. U pisanom priopćenju dostavljenom Poslovnom dnevniku navode kako Mercator od dolaska u BiH posebnu pažnju posvećuje suradnji s domaćim proizvođačima i dobavljačima. Preko domaćih distributera i proizvođača, obavljaju oko 90 posto nabave roba koja se nalazi na prodajnim policama Mercatora. Ističu kako Projektom “Domaća korpa” promoviraju bosanskohercegovačke proizvode od prosinca 2000. Naglašavaju i kako suradnjom sa domaćim proizvođačima Mercator želi doprinijeti očuvanju radnih mjesta u Bosni i Hercegovini i razvoju domaće proizvodnje. Inače udio Mercatora, koji ima shoping centre u svim većim gradovima u BiH, na maloprodajnom tržištu iznosi 5 posto.

Podijeljena iskustva
Premda smo još u utorak pismeno zatražili reakciju uprave Konzuma u BiH na optužbe predsjednika bh udruženja “Kupujmo koristimo domaće” Admira Kape do zaključenja ovog broja Poslovnog dnevnika iz ove kompanije nismo dobili nikakav odgovor.U Tvornici deterdženata Dita iz Tuzle, kažu da nemaju problema s trgovačkim lancima te da je sve na razini korektnih odnosa.U Vispaku iz Visokog, bh proizvođaču kave, kažu međutim, da trgovački lanci postaju sve zahtjevniji i da je ponekad lakše uvrstiti proizvode u trgovačke lance u inozemstvu nego ih prodavati na domaćem tržištu. “Traže se veći rabati, redovni ili izvanredni, ulistavanje asortimana”, kaže direktor prodaje Vispaka Malik Čabaravdić.

Izdvojeno

Mercator uredno plaća
Na optužbe kako domaći proizvođači na naplatu potraživanja čekaju i do 90 dana odgovaraju kako “Mercator svoja dugovanja prema dobavljačima ispunjava u ugovorenim rokovima”

Problemi Vispaka
Izvanredno pozicioniranje, godišnje ili paletno, poskupjelo je i do 100 posto tvrde u Vispaku