Recesija, prazna državna blagajna, visoki inozemni javni dug i BDP u minusu od 0,6 posto primorali su tek izabranu novu srpsku vladu na brze i radikalne poteze ne bi li zemlja izbjegla bakrot koji joj ozbiljno prijeti. Umjesto na tradicionalnom kolovoškom dopustu, ministarski kabinet je ostao na okupu. Premijer Ivica Dačić odlučio se u pomoć pozvati ekonomiste, bankare, godpodarstvenike i sindikalne vođe od kojih će se sastaviti vijeće, vladina desna ruka koja bi trebala pomoći da državu izvuče iz ekonomskog kolapsa koji joj prijeti.

Uz to, prema riječima novog ministra za unutarnju i vanjsku trgovinu Rasima Ljaća, zatraženo je i izvješće o radu 27 gospodarskih veleposlanika koji su prije dvije godine “otišli u svijet” sa ciljem da privuku što više inozemnih ulagača. Dosadašnja njihova učinkovitost veoma je tanka pa će vlada većinu njih vratiti u zemlju. Pokazalo se da oni nisu dorasli poslu zbog kojeg su poslani u svijet i zbog kojih poprezni obveznici imaju visoke troškove financirajući njihove plaće i stanove. Uostalom, u vrijeme njihova boravaka u inozemstvu, u svijet je iz Srbije izneseno više deviza nego je ušlo u nju.Zamisao o slanju ekonomskih veleposlanika potekla je od Mlađana Dinkića, tadašnjeg ministra ekonomije, a sada glavnog čuvara državne blagajne u ulozi ministra financija. Dinkić sad najavljuje velika kresanja državnih troškova. Između ostalih, ukinut će se i mnoge državne agencije koje su narasle kao gljive poslije kiše. Bila je to posljedica potrebe vladajućih političkih struktura da u njima zaposle vlastite članove. Iako im se posao često poklapa s nadležnostima ministarstava, Srbija trenutno ima 130 državnih agencija, dok ih primjerice u Njemačkoj postoji svega šest. Na rad agencija postoje velike zamjerke, jer se ponašaju kao države u državi, proizvoljno povećavaju troškova poslovanja i dijele visokezarade svojim zaposlenicima.Radikalna štednja, koja uz ostalo obuhvaća i smanjenje plaća rukovodećim kadrovima u javnim poduzećima na 1400 eura (dosad su pojedini direktori dobijali i više od 4000, iako im tvrtke posluju s gubitkom), neće biti dovoljna da zemlja stane na čvrsto financijsko tlo. Zbog toga će se, kaže Dinkić, vlada do kraja godine morati zadužiti za nove četiri milijarde eura. Vlada će to morati učiniti iako je gornja granica dopuštene zaduženosti već probijena, rastom s dopuštenih 45 na 52 posto BDP-a. Vlada o kreditima pregovara s Rusijom i Kinom. Te dvije zemlje ključne su slamke spasa od bankrota.