Dušan Bajatović, glavni direktor Srbijagasa, najavio je svoj dolazak u Zagreb. Glavna tema razgovora trebala bi biti račvanje magistralnog plinovoda Južni tok na području Srbije. Gradnju tog plinovoda financiraju ruski Gazprom (50 posto), talijanski Eni (20) te njemački Winterschel i francuski EDF sa po 15 posto.

Srpska se vlada davanjem ustupaka u prodaji NIS-a ruskom Gazpromnjeftu u Kremlju izborila da Južni tok prolazi preko njezina teritorija u duljini od 400 kilometara. Već je postignut i načelni dogovor da iz Srbije jedan krak ide prema Bosni i Hercegovini, a Bajatovićeva je namjera hrvatske partnere nagovoriti da drugi krak plinovoda ide prema Hrvatskoj. Na taj bi se način naplatom protoka plina povećala isplativost prolaska Južnog toka kroz Srbiju. Pred Hrvatskom su dvije mogućnosti. Jedna je da prihvati ponudu koju će sa sobom u Zagreb ponijeti Bajatović, a druga je da plin iz magistralnog pravca Južnog toka dobije preko Mađarske, jer će on iz Srbije ulaziti u tu zemlju.Predstojeći razgovori pokazat će što je za Hrvatsku prihvatljivije. No, prve naznake u tom smjeru čut će se već u okviru regionalne konferencije jugoistočne Europe o energetici, koja se u organizaciji Infoarene i Europske banke za obnovu i razvoj te pod pokroviteljstvom hrvatskog Ministarstva gospodarstva održava u utorak i srijedu u Zagrebu. Sam Dušan Bajatović nije najavljen kao sudionik konferencije, no na listi panelista okruglog stoga o stanju i perspektivama tržišta nafte i plina je Nikolaj Dimitrov, direktor Sektora za pripremu novih projekata NIS Gazpromnjefta iz Srbije. Konferenciju će otvoriti prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, koji je temu Južnog toka načeo tijekom prvog službenog posjeta Moskvi prije nepuna tri mjeseca, s namjerom promjene odnosa u toj priči. S ruskim ministrom energetike Sergejom Šmatkom i ministrom za izvanredne situacije Sergejem Šojguom Čačić je razgovarao o mogućnosti dogovora o uključivanju Hrvatske u plinovod Južni tok, i to participiranjem u magistralnom toku, a ne samo kroz priključak. Ta bi se tema, najavio je Čačić nakon povrata iz Moskve, mogla početi jasnije pozicionirati u narednim mjesecima, najkasnije do jeseni, kada bi iz Rusije trebala stići i informacija o konačnom stajalištu ruske strane prema sudjelovanju Hrvatske u projektu, u koji, zbog loših odluka prethodnih vlada i upornog odbijanja sudjelovanja u njemu, Hrvatska sada naknadno pokušava uhvatiti priključak.

Južni tok

Radovi počinju u prosincu
Početak gradnje plinovoda Južni tok najavljen je za prosinac ove godine, a ukupna investicija iznosit će 15,5 milijardi eura, od kojih se dvije trećine odnosi na gradnju podvodnog plinovoda preko Crnog mora. Njegov kapacitet iznosit će 63 milijuna prostornih metara plina godišnje.