Iako je Srbija prošle godine bila prva u regiji sa 1,3 milijarde dolara izravnih stranih investicija, njezina očekivanja o privlačenju četiri milijardi dolara u ovoj godini postala su nerealna nakon što su stranci u šest mjeseci investirali svega 632 milijuna eura.

Nerealna očekivanja
Ulaganja su povećana u srpnju prodajom Maxi lanca za 932,5 milijuna eura, a do kraja godine očekuje se povećano ulaganje Fiata u tvornicu automobila, u koju se polažu velike razvojne nade glede rasta BDP-a za 0,4% na godišnjoj razini i glede rasta izvoza jer je 95% proizvodnje namijenjeno stranim tržištima. Ipak, sve je to daleko ispod očekivanih ulaganja na kojima se temeljila ovogodišnja ekonomska politika koja je računala na rast BDP-a od 3 posto. Neostvarena prodaja dijela Telekoma, najvećega srpskog operatera mobilne i fiksne telefonije, od koje se očekivao prihod od 1,4 milijarde eura, glavni je razlog što inozemni kapital neće dostići očekivan iznos. Agencija za promociju izvoza i inozemnih ulaganja najavljivala je dolazak više velikih stranih tvrtki, ali zasad nema opipljivih znakova da će se to ove godine realizirati. Prema ocjeni Milana Kovačevića, konzultanta za inozemna ulaganja, smanjen priljev stranoga kapitala rezultat je političke nestabilnosti zbog Kosova, nepovjerenja u srpski dinar te potresa u eurozoni izazvanih dužničkom krizom. Na ulaganja talijanskih tvrtki se više ne računa iako Srbija ima dinamičnu ekonomsku suradnju s Italijom pa se zato pogledi usmjeravaju prema Kini. Zato su srpski politički i gospodarstveni dužnosnici pohrlili u Kinu nakon najave tamošnje razvojne agencije da će u inozemstvu uložiti 30 milijardi dolara. Predsjednica parlamenta Slavica Đukić-Dejanović, koja je sa skupinom gospodarstvenika u posjetu Kini, izvijestila je kako ima šanse da dio kineskoga kapitala završi u Srbiji, što bi izmijenilo ekonomsku poziciju Srbije. Beograd je posljednjih godina pozivao brojne kineske tvrtke da investiraju u Srbiju ili kupe neko domaće poduzeće, ali su pregovori o preuzimanju FAP-a, tvornice za proizvodnju teških kamiona, propali, kao i prodaja još nekoliko drugih tvrtki. Kineski kapital zasad je u Srbiji prisutan u obliku kredita. Zajmom kineske Eksim banke financira se gradnja mosta preko Dunava kod Zemuna. Riječ je o investiciji vrijednoj 220 milijuna dolara. Most će graditi kineska kompanija, dok će srpski građevinari biti podizvođači. Kinezi su već počeli graditi naselje za smještaj vlastitih radnika.

Mostovi i elektrane
Osim mosta na Dunavu kineski kapital, također u obliku kredita, angažiran je u revitalizaciji termoelektrane Kostolac. Petar Šukndrić, premijerov savjetnik za energetiku koji se nalazi u političko-gospodarstvenoj delegaciji koja boravi u Kini, javio je kako je postignut sporazum s kineskim investitorima o njihovu ulaganju u gradnju još jednog bloka za proizvodnju struje pri TE Kostolac. I u realizaciji tog projekta riječ je o kreditu Eksim banke za koji se tvrdi da je financijski vrlo povoljan.

Što zanima Kineze

Promet, petrokemija i energetika
Petar Šukndrić, premijerov savjetnik za energetiku, koji se nalazi u političko-gospodarstvenoj delegaciji koja boravi u Kini, ističe kako su Kinezi zainteresirani za ulaganja u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu, proizvodnju umjetnoga gnojiva, plinofikaciju ugljena i petrokemiju. Dodao je kako je najveća kineska energetska kompanija, koja je 12 puta veća od srpske Elektroprivrede, zainteresirana za ulaganja u sve oblike proizvodnje energije.