EN DE

Srbija se nada poplavi stranih ulaganja

Autor: Rato Petković,VLM
02. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Političari, od predsjednika države do oporbenih vođa, rastrčali su se po svijetu uvjeravajući kompanije da je Srbija najprivlačnije odredište za ulaganje u regiji

Nakon političkog debakla da u posljednjem mjesecu 2011. godine dobije očekivani status kandidata za prijam u Europsku uniju, srpske političke strukture okrenule su se kampanji za privlačenje inozemnih investicija videći u njima prečac za ostvarenje istoga cilja. Političari – od predsjednika države do ministara i opozicijskih vođa – doslovno su se rastrčali po svijetu uvjeravajući inozemne kompanije da je Srbija najprivlačnije odredište u regiji za ulaganje njihova kapitala. S tih putovanja vratili su se puni optimizma objavljujući domaćoj javnosti da u 2012. godini može očekivati poplavu inozemnih ulagača.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Iako je investicijska strategija približavanja asocijaciji europskih zemalja dobila pozitivnu ocjenu Michaela Schmidta, direktora njemačke gospodarske delegacije u Beogradu, osobito kad je riječ o povezivanju s njemačkim tvrtkama, angažman visokih srpskih državnih dužnosnika na privlačenju stranih tvrtki najavljuje predstojeće parlamentarnih izbora. Stranke su već ušle u utrku iako izbori nisu još službeno raspisani. Srpski predsjednik Boris Tadić, lider Demokratske stranke, vratio se iz Italije s najavom da je talijanski proizvođač specijalnih čelika Danieli spreman uložiti 500 milijuna eura i u prvoj fazi zaposliti 1200 radnika. Ministar gospodarstva Nebojša Ćirić, član novoosnovane stranke Ujedinjenih regiona Srbije, doputovao je iz SAD-a s obećanjem da će američke kompanije uložiti 600 milijuna dolara. U toj je igri brojaka rekorder Tomislav Nikolić. Vođa oporbenog SNS-a obećava investiranje čak 100 milijardi dolara u Srbiju, dakako pod uvjetom da dođe na vlast, a kao glavni projekt navodi gradnju plovnoga kanala koji bi Dunav preko Morave i Vardara povezao sa Sredozemljem. Vrijedi spomenuti i najavljeni dolazak luksemburške tvrtke Securum Equity Partners koja bi u Srbiji uložila tri milijarde eura u gradnju najveće europske solarne elektrane. Popis kompanija time ne završava jer se investiranje kineskoga kapitala u energetski sektor već smatra gotovom stvari. To je nakon povratka iz Pekinga utvrdio ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić. Već spomenuti ministar Ćirić najavio je i dolazak Boeinga, Motorole i tvrtke NCR. Taj najveći proizvođač bankomata trebao bi uoči parlamentarnih izbora u Beogradu otvoriti sjedište za sjevernu Afriku i Bliski istok. Ćirić je uz neposrednu potporu Mary Warlick, američke veleposlanice u Beogradu, trebao otkloniti suzdržanost američkih kompanija koje nerado ulažu u Srbiju. Pritom se posebno izdvaja slučaj Srbe Ilića, Amerikanca srpskog porijekla, koji se više od pet godina sudski spori s Agencijom za privatizaciju koja mu je oduzela dvije kupljene turističke agencije i jednu već prodala ruskom Metrpolu. Agencija će morati popustiti i Iliću vratiti imovinu. S druge strane SAD je odobrio povlašten uvoz 4800 srpskih proizvoda.

Nakon političkog debakla da u posljednjem mjesecu 2011. godine dobije očekivani status kandidata za prijam u Europsku uniju, srpske političke strukture okrenule su se kampanji za privlačenje inozemnih investicija videći u njima prečac za ostvarenje istoga cilja. Političari – od predsjednika države do ministara i opozicijskih vođa – doslovno su se rastrčali po svijetu uvjeravajući inozemne kompanije da je Srbija najprivlačnije odredište u regiji za ulaganje njihova kapitala. S tih putovanja vratili su se puni optimizma objavljujući domaćoj javnosti da u 2012. godini može očekivati poplavu inozemnih ulagača.

Iako je investicijska strategija približavanja asocijaciji europskih zemalja dobila pozitivnu ocjenu Michaela Schmidta, direktora njemačke gospodarske delegacije u Beogradu, osobito kad je riječ o povezivanju s njemačkim tvrtkama, angažman visokih srpskih državnih dužnosnika na privlačenju stranih tvrtki najavljuje predstojeće parlamentarnih izbora. Stranke su već ušle u utrku iako izbori nisu još službeno raspisani. Srpski predsjednik Boris Tadić, lider Demokratske stranke, vratio se iz Italije s najavom da je talijanski proizvođač specijalnih čelika Danieli spreman uložiti 500 milijuna eura i u prvoj fazi zaposliti 1200 radnika. Ministar gospodarstva Nebojša Ćirić, član novoosnovane stranke Ujedinjenih regiona Srbije, doputovao je iz SAD-a s obećanjem da će američke kompanije uložiti 600 milijuna dolara. U toj je igri brojaka rekorder Tomislav Nikolić. Vođa oporbenog SNS-a obećava investiranje čak 100 milijardi dolara u Srbiju, dakako pod uvjetom da dođe na vlast, a kao glavni projekt navodi gradnju plovnoga kanala koji bi Dunav preko Morave i Vardara povezao sa Sredozemljem. Vrijedi spomenuti i najavljeni dolazak luksemburške tvrtke Securum Equity Partners koja bi u Srbiji uložila tri milijarde eura u gradnju najveće europske solarne elektrane. Popis kompanija time ne završava jer se investiranje kineskoga kapitala u energetski sektor već smatra gotovom stvari. To je nakon povratka iz Pekinga utvrdio ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić. Već spomenuti ministar Ćirić najavio je i dolazak Boeinga, Motorole i tvrtke NCR. Taj najveći proizvođač bankomata trebao bi uoči parlamentarnih izbora u Beogradu otvoriti sjedište za sjevernu Afriku i Bliski istok. Ćirić je uz neposrednu potporu Mary Warlick, američke veleposlanice u Beogradu, trebao otkloniti suzdržanost američkih kompanija koje nerado ulažu u Srbiju. Pritom se posebno izdvaja slučaj Srbe Ilića, Amerikanca srpskog porijekla, koji se više od pet godina sudski spori s Agencijom za privatizaciju koja mu je oduzela dvije kupljene turističke agencije i jednu već prodala ruskom Metrpolu. Agencija će morati popustiti i Iliću vratiti imovinu. S druge strane SAD je odobrio povlašten uvoz 4800 srpskih proizvoda.

Obećanja

Iluzije ništa ne stoje za razliku od mirovina i plaća
U prilog žestokoj političkoj agitaciji, u kojoj se biračima obećavaju golema strana ulaganja, idu i već sklopljeni sporazumi s Boschom te definirani dogovor s Ikeom. Opijeni tim poslovnim uspjesima, glavni akteri gube smisao za stvarnost nudeći nadu sve siromašnijem stanovništvu. Iluzije ne iziskuju isplatu kao što je to slučaj s mirovinama i plaćama koje svakodnevno gube utrku s cijenama. Obećavajuća ulaganja imaju za cilj smanjiti zabrinutost javnosti u nadolazećim vremenima. Naime, Srbija samo u 2012. treba vratiti 5,1 milijardu eura inozemnoga duga, dospjeloga za naplatu.

Autor: Rato Petković,VLM
02. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

kolega kako to malo euri malo kune?……11 milijardi kuna je puno manje od 5milijardi eura

Da, Srbija samo (?!) u 2012. treba vratiti 5,1 milijardu eura inozemnoga duga, dospjeloga za naplatu. A Hrvatska? Hrvatska će u 2012. platiti duplo više – 11,2 milijarde kuna kamata!

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close