Potpisivanjem ugovora Srbijagasa i Gazproma o osnivanju zajedničkog poduzeća za gradnju magistralnog plinovoda kroz Srbiju i kasnijom distribucijom srpskoj vladi je “pao kamen sa srca” jer je otklonjena i posljednja dvojba o prolasku Južnog toka kroz Srbiju. Prema sklopljenom ugovoru plinovod će kroz Srbiju prolaziti u duljini od oko 450 km, a njegov kapacitet bit će najmanje 20 milijardi kubičnih metara godišnje. Zajedničko poduzeće bit će osnovano do 30. svibnja sa sjedištem u Švicarskoj jer je procijenjeno da će tako lakše pribaviti potrebna kreditna sredstva.

Gradnja elektrane
Plinovod, čiji se završetak gradnje planira 2015. godine, omogućit će Srbiji plinofikaciju cijele zemlje. Sadašnja potrošnja tog energenta iznosi 2,2 milijarde kubičnih metara godišnje, dok će magistralni plinovod omogućiti dvostruko veću potrošnju jer je već planirana gradnja elektrana koje će koristiti plin kao energetsko gorivo. Natječaj za gradnju takve elektrane u Novom Sadu je već objavljen. Aleksandar Konuzin, ruski veleposlanik u Beogradu, rekao je kako je gradnja Južnog toka sasvim izvjesna jer je, prema njegovoj ocjeni, u interesu Rusije i sedam zemalja koje sudjeluju u realizaciji tog projekta. Južnim tokom transportirat će se oko 60 milijardi kubičnih metara plina, s tim što će jedan njegov pravac iz Bugarske ići preko Grčke do juga Italije. Njegova gradnja stajat će 20 milijardi eura. Aleksandar Miler, predsjednik UO Gazproma, izjavio je kako kompanija raspolaže s dovoljno sredstava za gradnju cjelokupnog plinovoda. Osim sigurne opskrbe plinom, što dosad nije bio slučaj jer se Srbija na pravcu plinovoda koji ide preko Ukrajine i Mađarske nalazila na kraju cijevi pa je u zimskim mjesecima dolazilo do čestih nestašica i izazivalo prekid proizvodnje u tvornicama koje su koristile plin, Srbija će imati koristi i od naplate prometnih usluga. Glavno čvorište plinovoda bit će kod Batajnice odakle će jedan pravac ići prema Mađarskoj, a drugi prema Bosni i Hercegovini. Postoji zamisao da od Niša jedan krak ide prema Makedoniji tako da će Srbija biti isprepletena plinovodnom mrežom, što će povećati njezinu energetsku ulogu u regiji. Studija o izvedivosti cijelog projekta bit će završena do polovice 2010. godine.

Lokalni sukobi
Osim pogodnosti što ih donosi novi plinovod, njegova trasa izazvala je sukob između juga i sjevera Srbije. U Nišu je informacija, prema kojoj će plinovod ulaziti u Srbiju kod Zaječara, a ne Dimitrovgrada, kako je prvobitno bilo planirano, izazvala golemo ogorčenje tamošnjih gradskih vlasti, koje smatraju da je Vojvodina, odakle je i Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa, isposlovala da najveći dio plinovoda prelazi preko njezina teritorija iako je Niš bio predviđen kao središnja lokacija za distribuciju plina. Kako je rekao Bajatović, pravac plinovoda je izmijenjen na zahtjev ruske strane jer je trasa preko Zaječara kraća za oko 100 km, objasnivši kako Niš ništa ne gubi jer glavni plinovod, poput električnog dalekovoda, ne omogućava neposrednu distribuciju plinom, pa tako Niš ostaje glavno distributivno središte.

Plan

Žurba zbog Nabucca
Ne isključuje se mogućnost ranijeg završetka plinovoda jer Rusija želi gradnju Južnog toka završiti prije plinovoda Nabucco, kojim bi se u Europu transportirao plin iz Irana. Rusija je zatražila od EU da gradnji Južnog toka da prioritet

Osnivanje banke
Gradnja plinovoda kroz Srbiju stajat će 700 milijuna eura, a Srbijagas i Gazprom će osnovati zajedničku banku preko koje bi se financirao cijeli posao

Prihod od transporta
Procjenjuje se da će Srbija godišnje od transporta uprihoditi oko 200 milijuna dolara, što će ih dijeliti s Gazpromom

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu