Srbija će uskoro krenuti u poreznu reformu kojom želi smanjivanjem pore­za na dobit i na dohodak raste­retiti poslodavce kako bi se stvorila bolja investicijska kli­ma i privukli ulagači. Logika je jednostavna: sniziti troškove poslovanja i tako oslobođeni novac usmjeriti u investicije.

Financijska gimnastika
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je da bi već u trećem, najkasnije u četvrtom tromjesečju stopa poreza na plaće mogla biti snižena sa sadašnjih 12 na samo 10 posto. Time bi, dodao je Dinkić, Srbija imala najnižu stopu oporezivanja plaća u Europi. Međutim, kako državni proračun uvijek mora biti u kakvoj-takvoj ravnoteži, manjak prihoda morao bi se namiriti povećanjem drugih fiskalnih primanja. Ekonomisti su odmah primijetili da bi najavljeno kresanje dijela poreza neminovno vodilo dizanju drugih fiskal­nih prihoda. Na prvome mjestu poreza na dodanu vrijednost (PDV), a možda i trošarina. Da bi se bolje shvatila ova financijska “gimnastika”, trebalo bi pogledati strukturu državnog proračuna Srbije za 2010. godinu. U masi poreznih prihoda 12,5 posto čini porez na dohodak, dok je najvažnija stavka PDV koji donosi više od polovice ukupnih primanja (53,3 posto). Što će se promijeniti ako stopa poreza na dohodak bu­de smanjena na samo 10 posto? Uzmimo kao primjer da će se to dogoditi u zadnjem tromjesečju 2010. godine. Pretpostavljena razina tromjeseč­nih prihoda državnog proračuna je 152,5 milijardi dinara (oko 1,5 milijardi eura). Porez na plaće u tome bi sudjelovao sa 19 milijardi, dok bi PDV donio 81,3 milijarde dinara. Kad bi došlo do 20-postotne korekcije poreza na plaće, u posljednjem tromjesečju od tamo bi moglo doći samo 15,8 milijardi, odno­sno 3,17 milijardi dinara manje od projekcije zasnovane na po­rezu od 12 posto.

Rast za četiri posto?
Taj novac se mora negdje na­maknuti. Ako ne stiže iz jed­nog pravca, moraju se tražiti načini da dođe iz drugog izvora. Najjednostavnije je povećati PDV jer je zbog njegove sveobuhvatnosti to najsigur­niji kanal. Kad bi se projicirala pravila za cijelu 2011. godinu, onda bi niža stopa poreza na plaće rezultirala manjkom prihoda od 13 milijardi dinara. Ako jedan posto pretpostavljenog PDV-a (325,25 milijardi) znači 3,25 milijardi, onda bi to značilo da bi se sto­pa temeljnog poreza morala podignuti ne za dva posto, već možda i za puna četiri postotka te bi PDV otišao ne na 20, već možda i na 22 posto. To je ono čega se boje ekonomisti, kao i veći dio srbijanske vlade.

Struktura

Više od desetine
U masi poreznih prihoda koji se slijevaju u proračun 12,5 posto čini porez na dohodak.

Polovica od PDV-a
Najvažnija stavka je PDV koji donosi više od polovice ukupnih primanja, čak 53,3 posto.