Srpsko tržište javnih nabava od 1. svibnja je liberalizirano. Prestala je vrijediti uredba koja je prilikom javnih nabava omogućavala favoriziranje tamošnjih poduzeća koja su imala prednost na natječajima u odnosu na strane tvrtke, čak i kada je cijena njihovih proizvoda bila veća i za 20 posto. Vlada je liberalizirala javne nabave na temelju sporazuma Cefta kojim je predviđeno da takve pogodnosti za domaće ponuđače može vrijediti maksimalno do 1. svibnja.

Ušteda za proračun
Do sada je u Srbiji na sto javnih nabava prosječno dobivao samo jedan strani ponuđač. Ukidanje uredbe koja je omogućavala nelojalnu konkurenciju pridonijet će ravnopravnom natjecanju, što će se odraziti i na državni proračun iz kojega je financiran najveći broj nabava. Osim toga omogućit će se nabava kvalitetnijih proizvoda jer su srpske tvrtke imale prednost ne samo glede cijene nego i kada je riječ o kvaliteti robe. Srbija svakako nije jedina država koja je favorizirala svoje tvrtke, ali je vodeća po odnosu kupnje između domaćih i stranih tvrtki. Zato su brojni kupci iz financijskih razloga pokušavali kupiti robu raznih proizvođača, izigravajući propise u javnim nabavama. Najmanje četvrtina svih javnih nabava koje se godišnje provedu u Srbiji pod sumnjom je da su napravljene protuzakonito. Takve “pogodnosti” omogućile su i bujanje korupcije i drugih protuzakonitih radnji. Zbog zloupotreba država je godišnje, prema istraživanju nadležnih službi, imala štetu od najmanje milijardu eura, što predstavlja četvrtinu vrijednosti godišnji javnih nabava, što odgovara godišnjoj pomoći od Europske unije.

Hitna kupnja
Protuzakonite nabave pravdale su se potrebom za žurnu kupnju, što u većini slučajeva nije bilo potrebno. Godišnje se u Srbiji potpiše oko 250.000 ugovora o javnim nabavama i tako velik broj potencijalnih slučajeva malverzacija moguće je, prema ocjeni nadležnih službi, samo sustavno kontrolirati. Prema riječima Predraga Jovanovića, direktora uprave za javne nabave, najveći broj neregularnih radnji otkriveno je u pregovačkom poslu koji se najčešće odvijao bez javnog poziva.

Korupcija

Pola poslova jednoj tvrtki
Pola od milijarde eura javnih nabava sklopljena je samo s jednim ponuđačem. Ispada da je traženu robu proizvodilo samo jedno poduzeće. Službeno, ministarstava su u 2008. kršila zakon o javnim nabavama, a u 19 slučajeva su podnesene prekršajne prijave.