Pokušaj srbijanske vlade da interventnim otkupom kukuruza stabilizirala tržište te žitarice nije polučio očekivani uspjeh. Državne robne pričuve su 24. studenoga obavijestile zainteresirane poljoprivrednike da su spremne otkupiti 96.000 tona kukuruza po privilegiranoj cijeni od devet dinara (oko 10 eurocenti) za kilogram.

Seljacima je ostavljen rok od pet dana da osušeni kukuruz predaju ovlaštenim skladištarima. No podaci Produktne burze u Novom Sadu, preko koje je tekao otkup, pokazivali su da je do 29. studenoga, kada je istjecao poziv Robnih pričuva, tu pogodnost iskoristilo 608 registriranih poljoprivrednih proizvođača i da je otkupljeno 47.700 tona kukuruza. Direktor Produktne burze Žarko Galetin smatra da je glavni razlog relativno slabog otkupa kratak rok koji su dale Robne pričuve. Zato su Robne pričuve produžile otkup za još tri dana, do 2. prosinca. Do ponedjeljka 1. prosinca bilo je otkupljeno 52.113 tona, ali direktor Produktne burze smatra da ukupan otkup neće prijeći 60.000 tona kukuruza. Doduše, on primjećuje da se u Srbiji gotovo svi poslovi ostavljaju za sutra, odnosno za zadnji dan, ali da nimalo veći otkup 2. prosinca ne bi bitnije promijenio predviđenu količinu. Državno interveniranje na tržištu kukuruza donijelo je iznimno nizak promet Produktnoj burzi. Ukupno trgovanje tijekom tjedna, kada je trajala akcija povlaštnog otkupa kukuruza, bilo je 1197 tona, što je rekordno nizak promet.

činjenice

Kraj dominacije kukuruza
Poslije duljeg vremena kukuruz nije bila dominatna roba na Produktnoj burzi u Novom Sadu. Prosječna cijena trgovanja bila je 7,96 dinara (oko devet eurocenti) s PDV-om, što je predstavljalo malo kolebanje u odnosu na prethodni tjedan (pad za 0,38 posto).
Utjecaj cijena nafte
Na cijenu kukuruza utječe pad cijena naftne na svjetskom tržištu što je učinilo proizvodnju biodizela neisplativom. Lani je upravo pojačana potražnja kupaca, koji su prerađivali kukuruz u gorivo, podigla cijenu iznad 15 dinara (oko 20 eurocenti).