U ovom gradu koji prije dvadeset godina nije ni postojao danas ima 26 trgovačkih centara, sedam terena za golf i mnoštvo luksuznih trgovina. U trgovinama automobila sjaje se najnoviji Mercedesi i BMW-i. Stambeni neboderi niču poput betonskog korova, a u futurističkom poslovnom centru zvanom Cyber City svoj ured imaju najprestižnije svjetske korporacije.

Gurgaon se nalazi otprilike 25 kilometara južno od glavnog grada New Delhija i naizgled ima sve, ali nema ono što vam valjda nikad ne bi palo napamet: gradsku kanalizaciju, stalan dotok struje i vode, odgovarajući broj parkirališta, poštene ceste i javni gradski prijevoz, a smeće i dalje bacaju kraj ceste. O Gurgaonu se ponekad govori kao o simbolu “nove, uspješne” Indije, ali treba se zapitati kako jedan novi grad može postati međunarodna ekonomska meka ako nema temeljne javne usluge? Kako se ta golema zemlja može nadati dvoznamenkastom rastu gospodarstva ako vlada korupcija, a vlast je neučinkovita i nesposobna? Odgovor je taj da se rast u Indiji najčešće događa usprkos vladi, a ne uz pomoć vlade. Indiju i Kinu smatra se rastućim gospodarskim silama, no uspjeh Kine pothranjuje država, a indijska vlada uspjeh svoje države koči. Čvrsta je vlast u Kini izgradila infrastrukturu svjetske klase, a indijska infrastruktura i birokracija bolno su ispodprosječne. Međutim, u proteklih deset godina Indija se prometnula u vodeći novi inkubator rasta. Neki ekonomisti predviđaju da će u sljedećih petnaest godina Indija postati treće najveće gospodarstvo u svijetu te da će uskoro nadmašiti Kinu kao gospodarski sustav koji se najbrže razvija. Štoviše, neobičan put razvoja Indije odraz je borbe mnogih malih zemalja u razvoju koje se bore za rast unatoč slabom i neučinkovitom državnom vodstvu. U Indiji je upravo Gurgaon simbol takve stvarnosti, jer je istovremeno kaotičan i snažan inkubator rasta, mikrokozmos indijske dinamičnosti i neučinkovitosti. Gospodarski rast u Gurgaonu uglavnom potječe od privatnog sektora koji uz puno improvizacije nastoji svladati neadekvatan državni sustav. Kako bi nadoknadili redukcije struje, tvrtke i građevinari iz Gurgaona rade uz pomoć golemih generatora. Ako nema vode, crpe se privatni bunari. Problem javnog prijevoza rješava se stotinama privatnih autobusa i taksija, a što se zaštite od zločina tiče, treba napomenuti da u Gurgaonu radi četiri puta više privatnih tjelohranitelja nego policajaca.

“Zovemo ga Sjedinjene Gurgaonske Države”, kaže Sanjay Kaul, aktivist i kritičar nedovoljne gradske inicijative. “Prepušteni smo sami sebi.” No Gurgaon nije iznimka.U Bangaloreu vanjske tvrtke kao što su Infosys i Wipro radnike prevoze autobusima i služe se vlastitim generatorima struje. Mnoge se stambene zgrade u Mumbaiju, inače finacijskom središtu države, oslanjaju na privatne zalihe vode. Usto, preko polovica indijskih obitelji koje žive u gradskih sredinama djeci radije plaćaju privatne škole nego da ih šalju u besplatne državne škole, gdje se učitelji najčešće i ne pojave na radnom mjestu.U Indiji živi 1,2 milijarde ljudi i to je najveća demokratska zemlja na svijetu, laboratorij u kojem se ispituje koliko je demokracija spremna prilagoditi se poboljšanju života velikog broja stanovnika. Indija je danas bogatija nego ikad i utjecaj u svijetu joj raste. Međutim, na domaćem frontu stvari su podijeljene: došlo je zlatno doba novih milijardera, ali i dalje vlada nejednakost, a u nekim je saveznim državama stopa siromaštva i neuhranjenosti jednaka kao u subsaharskoj Africi. Takvi nesrazmjeri čine suvremeni indijski život. Srednja klasa bjesni zbog sve veće korupcije; stav vlade frustrira sve. Mnogi reforme tržišta krive za neuspjeh u poboljšanju statusa siromašnih u ruralnim krajevima, a poslovnjaci upozoravaju da se Indiji sprema usporavanje rasta ili čak stagnacija ako se gospodarske promjene ne ukorijene i ako se ne poboljša vlast.Danas je Gurgaon jedna od najuspješnijih indijskih općina, u kojoj živi oko 1,5 milijuna ljudi, te je zaslužan za čak polovicu ukupnog prihoda savezne države Haryane u kojoj se nalazi. Samo se u proteklih godinu dana na ulicama Gurgaona pojavilo 50.000 novih automobila.U gradu se poslovni objekti šire na 2,8 milijuna četvornih metara prostora, što je deset puta više nego 2001. godine, a čak su uspjeli nadmašiti i New Delhi.

Još je donedavno Gurgaon bio gospodarska crna rupa. Nastao je 1979. godine na kršovitom tlu, bez lokalne uprave i s vrlo slabom industrijskom bazom. Međutim, nedostaci su se pretvorili u prednosti, a najvažniji je ipak nedostatak lokalne vlade, što znači da razvoj ne sprečava nepotrebna i spora birokracija.Rast je do 1991. godine bio slab, a tad je vlada jedva sanirala vanjski dug i krenula provoditi tržišne i gospodarske reforme. Otad je polako počela rasti potreba za stambenim objektima, a uslijedila je potreba za poslovnim prostorima jer su multinacionalne korporacije pristizale u želji da iskoriste mladu indijsku industriju izdvojenog poslovanja.Kad je General Electric odlučio izdvojiti dio poslovnih procesa u Indiju, 1997. godine otvorio je ured u korporacijskom parku u Gurgaonu. Neuspostavom lokalne vlade Gurgaon se prometnuo u predvodnika indijskog rasta, no zbog nedostatka vlasti grad se razvio u disfunkcionalnu sredinu. U jednom se trenutku njime više nije ni moglo upravljati. Stambeni i poslovni kompleksi pretvorili su se u samoupravne cjeline, a nisu svi takvi izolirani otoci jednako uspješni.U Gurgaonu danas boravi oko 200.000 radnika migranata. Zalihe vode su nedovoljne. Lokalni aktivisti tvrde da razina voda svake godine padne za čak tri metra. Rast nije popratila ni policija, koja nema ni približno dovoljno ljudi pa u gradu radi čak 12.000 privatnih čuvara. Nakon što je jedna zaposlenica strane tvrtke silovana, sve su strane tvrtke u privatne automobile ugradile GPS i unajmile dodatnu vojsku čuvara.

No izdvojeno poslovanje u Gurgaonu cvjeta. Lani je vodeće indijsko udruženje tvrtki procijenilo da je izdvojeno poslovanje zaslužno za čak 500.000 radnih mjesta u Gurgaonu. “U Indiji se ništa ne događa uz pomoć vlade”, kaže Vidya Srinivasan, zaposlenik odjela logistike u Genpactu, ponajvećoj tvrtci koja se bavi izdvojenim poslovanjem, “već unatoč vladi”. Korupcija je raširena. U saveznoj državi Haryani građevinarske tvrtke doniraju sredstva za političke kampanje i imaju strašnu moć, a većina ih nije održala obećanja o gradnji parkova i drugih zabavnih sadržaja. “Vlada misli da će se privatni sektor pobrinuti za grad”, kaže Sanjeev Ahuja, poznati indijski novinar. “Ljudi su bogati.Ako žele vodu, kupit će je.” Novo bi općinsko vijeće Gurgaona trebalo stvoriti političku volju u gradu koji zna pokrenuti stvari, ali mnogi su i dalje skeptični. Ima i aktivista koji sami pokušavaju unijeti promjene.Latika Thukral angažirala se oko izgradnje parka raznolikih prirodnih vrsta. Povela je akciju raščišćavanja ilegalnog odlagališta smeća, a usto organizira kampanju kojoj je cilj ovog ljeta zasaditi milijun stabala. “Ako se ljudi poput nas ne počnu boriti za vlastita prava, naša se država neće promijeniti”, kaže. “U Indiji je došlo do prekretnice.”

Jim Yardley; Hari Kumar doprinio izvještaju

Online: Rast protiv struje

Galeriju slika i multimedijske sadržaje o gradu koji simbolizira indijsku borbu za samostalan rast možete vidjeti na nytimes.com. Pretraga: “Gurgaon” and “growth”

Nagrada ESG rating

Održivost na papiru i u stvarnosti: Nužan zaokret od forme prema sadržaju

Mjesec zdravlja na Lošinju

Retreat za menadžere na Lošinju: Naučite svjesno osnažiti sebe i svoj tim