Koliko je jednostavno izraditi smrtonosan virus? Ovo je pitanje koje se nedavno pojavilo zbog dva kontroverzna eksperimenta kojima je virus ptičje gripe H5N1 transformiran u nekoliko mutacija koje se šire među sisavcima. Nakon nekoliko mjeseci žustre međunarodne rasprave, znanstvenici koje je u veljači okupila Svjetska zdravstvena organizacija predložili su objavu rezultata.

A prošloga mjeseca američki državni savjetnici za biološku sigurnost izjavili su da također podržavaju objavljivanje tih revidiranih studija jer one ne otkrivaju pojedinosti koje bi mogle biti od koristi bioteroristima. Iz časopisa “Nature” i “Science” poručuju da planiraju objaviti navedene radove što je prije moguće. No kad ih doista objave, hoće li to omogućiti drugima izradu navedenih mutacija virusa? Ako da, tko bi oni mogli biti i kako će im to poći za rukom? Među znanstvenicima postoji dubinski raskol u vezi toga, s obzirom da je riječ o nizu pitanja vezanih uz mutaciju virusa znanu pod skraćenicom mutH5N1. Neki znanstvenici strahuju da bi se objavom rezultata omogućilo znatiželjnicima amaterima da stvore mutaciju virusa, čime se povećava rizik slučajnog ispuštanja virusa u javnost. Tijekom prošlog desetljeća, velik broj biologa amatera počeo je vršiti vlastite genetske eksperimente. Internetska stranica DIYbio.org danas ima preko 2000 članova.“Bojim se zbog samoukih znanstvenika, znanstvenika po principu uradi sam, osoba koje samo žele pokušati i vidjeti mogu li to”, nedavno je na sastanku stručnjaka za biološku sigurnost u Washingtonu izjavio Michael T. Osterholm sa Sveučilišta Minnesote. No zagovornici biologije po principu “uradi sam” tvrde da su takvi strahovi neutemeljeni i pretjerani. “Stvarno mi je već puna kapa tih tipova što neprestano zovu na uzbunu”, kaže Ellen D. Jorgensen, molekularna biologinja i predsjednica Genspacea, “društvenog biotehnološkog laboratorija” u New Yorku.

Na spomenutom sastanku vezanom uz biološku sigurnost, Ron Fouchier, predvodnik nizozemskog tima znanstvenika koji je stvorio mutaciju virusa opisao je dio eksperimenta u kojemu su korištene svima dobro poznate metode. Prvo su znanstvenici unijeli tek nekoliko mutacija u gene gripe H5N1 za koje su smatrali da će omogućiti zarazu sisavaca. Zatim su virusom zarazili vretice, pričekali da obole i prenesu virus drugim vreticama, te su tako na kraju dobili virus koji se zrakom prenosio s jedne vretice na drugu. Postoji nekoliko načina na koje stručni virolozi mogu sami izraditi mutH5N1. Mogu uzeti javno dostupnu genomsku sekvencu virusa H5N1 i preoblikovati je tako da uključi nove mutacije, a zatim jednostavno kopirati tu novu sekvencu u poruku elektronske pošte. Tvrtka koja se bavi sintezom DNK nakon toga bi im poslala bezopasne segmente gena gripe prilijepljene na DNK bakterije. Zatim bi znanstvenici izrezali virusne segmente, pripojili ih i ubacili rekonstruirane gene virusa u stanice. I tako bi stanice počele same stvarati virus mutH5N1. Tvrtke koje se bave sintezom DNK traže sličnosti između traženog DNK i genoma opasnih patogena. No neki znanstvenici tvrde da je takav oblik zaštite beznačajan. “Samo zamislite odličnog glumca koji spretno prerušava narudžbe”, upozorava Casadevall. Virolozi upoznati s mutacijama virusa mutH5N1 vrlo jednostavno mogu izmijeniti originalni virus H5N1 na istim mjestima u genima te izraditi mutH5N1. Virolozi bi se čak mogli domisliti kako izraditi mutH5N1 iz rijetkih pojedinosti koje su dospjele u javnost.

Prema izvještajima, u nizozemskim virusima ima tek pet mutacija koje se najvjerojatnije nalaze na mjestima ključnima za ulazak virusa u stanice domaćina. Uređaji za duplikaciju dijelova DNK na eBayu su dostupni po cijeni od nekoliko stotina dolara. No samouki biolozi amateri smatraju smiješnim zlokobne moći koje im neki pripisuju. “Ljudi precjenjuju naše tehnološke sposobnosti i podcjenjuju našu etiku”, tvrdi Jason Bobe, osnivač stranice DIYbio.org. Todd Kuiken, znanstveni stručnjak za kretanje virusa pri Centru Woodrow Wilson u Washingtonu kaže da su tipični “uradi sam” projekti prilično jednostavni, na primjer umetanje gena u bakteriju zbog koje ona počne svijetliti. Za proizvodnju virusa potrebna je puno skuplja oprema. “To se ne može izvesti u nekakvoj garaži ili podrumu”, objašnjava.Iako je zahtjevno izraditi neki točno određeni virus gripe poput mutH5N1, nije teško uzgojiti nove viruse gripe. “Čak i nekom seljaku u Kini to bi moglo poći za rukom” ako izloži vretice bolesnim kokošima, smatra Steffen Mueller, virolog sa Sveučilišta Stony Brook u New Yorku. Neki stručnjaci kažu da bez obzira na to koliko bi smrtonosan bio neki virus, najvažnije je to može li ga se ukloniti. “Hitno nam je potreban program za opće cjepivo protiv gripe”, smatra Ron Atlas, mikrobiolog sa Sveučilišta Louisvillea. “Time bi mogućnost ponavljanja 1918. bila skinuta s dnevnog reda.”

Carl Zimmer