Listopadski podaci o glavnim makroekonomskim pokazateljima, nadovezani na tendencije iz prethodnih mjeseci, ukazuju na mogućnost ne samo usporavanja privrednog rasta idućih mjeseci već i ulaska u recesiju.

Takve signale daje dinamika industrijske proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene. Revizija primanja i ukupnih izdataka predviđenog proračuna radi usklađivanja s jednostranom primjenom Sporazuma sa EU zadržava predviđeni deficit u zoni od oko 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda, ali prve usporedbe pokazuju da je redukcija izdataka na području investicija relativno veća nego u potrošnji. Akutni efekti svjetske financijske krize se smiruju, posebno kada je riječ o povlačenju štednje, ali se ti efekti sada ispoljavaju u realnom sektoru.Kada je riječ o posljedicama svjetske financijske krize, banke u Srbiji nisu bile izložene kontaminiranim kreditima, tipa “subprime”. Financijske teškoće tog tipa će nas mimoići. Međutim, uvjeti zaduživanja na stranom tržištu su promijenjeni. Kamatne stope su u porastu, krediti će poskupjeti i do njih će se dolaziti teže (to posebno važi za zemlje koje nisu članice EU). Ekonomska politika u Srbiji je osim toga suočena sa specifičnim problemom – s potrebom oštre redukcije potrošnje radi smanjenja vanjskotrgovinskog deficita koji sa svoje strane prijeti uvođenjem u financijsku krizu.