EN DE

Raspad mirovinskih sustava u EU

Autor: Miho Dobrašin
25. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Stanovništvo Europske unije sve brže stari, a fondovi im moraju osigurati mirovine

Istodobno s dubokom gospodarskom krizom i posljedičnim šokom na tržištu kapitala europski mirovinski fondovi nalaze se pred rastućim izazovom. Europsko stanovništvo postaje sve starije, a fondovi mu moraju osigurati mirovine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rizična ulaganja
S obzirom na procjene koje govore kako će oko 2050. trećina stanovništva biti umirovljenici, fondovi bi mogli biti prisiljeni preuzimati sve veći rizik na tržištu. Sklonost prema riziku različita je među fondovima, no općenito pojačana su ulaganja u dionice. Francuski fond RAFP, pod čijim se upravljanjem nalazi imovina od 8,2 milijarde eura, povećat će ulaganja u dionice sa 15 na 25 posto, najavljuje direktor fonda Philipe Desfosses. Dionice uz rizik nose i veći prinos, što je važno kako bi se mogli isplatiti tamošnji umirovljenici. Većina fondova usmjerena je na kupnju dionica na brzorastućim tržištima. Taj sve izraženiji zaokret, doduše još ograničen, dovodi do toga da isplata mirovina na zapadu Europe ovisi o zbivanjima na europskom istoku gdje mirovinci ulažu novac. No rizična postaju i ulaganja u državne obveznice koje nakon izbijanja grčke krize više i nisu tako siguran vrijednosni papir. “Sada smo pred velikim izazovom kad je riječ o upravljanju rizikom i diverzifikaciji ulaganja”, kaže Lars Rohde, predsjednik Uprave danskog fonda ATP koji upravlja imovinom vrijednom 111,8 milijardi dolara. Kolaps američke banke Lehman Brothers u ožujku 2009. srušio je svjetski dionički indeks MSCI 51 posto, što je drastično umanjilo imovinu fondova te ih potaknulo na promišljanje investicijskih strategija. U međuvremenu su se dionice oporavile, no ostaje pitanje sve većih obveza fondova koje proizlaze iz sve većeg broja umirovoljenika. Prema podacima berlinskog Instituta za populaciju i razvoj, europsko stanovništvo svaki tjedan postaje dva dana starije. Europske vlade stoga nastoje produžiti radni vijek svog stanovništva. Premda Francuska ima veći prirast stanovništva u odnosu na druge europske zemlje, tamošnja vlada nastoji potaknuti radnike na dulji radni vijek. U Francuskoj i muškarci i žene odlaze u mirovinu u 60. godini. U Njemačkoj i Danskoj u 67., a Britaniji 68.

Istodobno s dubokom gospodarskom krizom i posljedičnim šokom na tržištu kapitala europski mirovinski fondovi nalaze se pred rastućim izazovom. Europsko stanovništvo postaje sve starije, a fondovi mu moraju osigurati mirovine.

Rizična ulaganja
S obzirom na procjene koje govore kako će oko 2050. trećina stanovništva biti umirovljenici, fondovi bi mogli biti prisiljeni preuzimati sve veći rizik na tržištu. Sklonost prema riziku različita je među fondovima, no općenito pojačana su ulaganja u dionice. Francuski fond RAFP, pod čijim se upravljanjem nalazi imovina od 8,2 milijarde eura, povećat će ulaganja u dionice sa 15 na 25 posto, najavljuje direktor fonda Philipe Desfosses. Dionice uz rizik nose i veći prinos, što je važno kako bi se mogli isplatiti tamošnji umirovljenici. Većina fondova usmjerena je na kupnju dionica na brzorastućim tržištima. Taj sve izraženiji zaokret, doduše još ograničen, dovodi do toga da isplata mirovina na zapadu Europe ovisi o zbivanjima na europskom istoku gdje mirovinci ulažu novac. No rizična postaju i ulaganja u državne obveznice koje nakon izbijanja grčke krize više i nisu tako siguran vrijednosni papir. “Sada smo pred velikim izazovom kad je riječ o upravljanju rizikom i diverzifikaciji ulaganja”, kaže Lars Rohde, predsjednik Uprave danskog fonda ATP koji upravlja imovinom vrijednom 111,8 milijardi dolara. Kolaps američke banke Lehman Brothers u ožujku 2009. srušio je svjetski dionički indeks MSCI 51 posto, što je drastično umanjilo imovinu fondova te ih potaknulo na promišljanje investicijskih strategija. U međuvremenu su se dionice oporavile, no ostaje pitanje sve većih obveza fondova koje proizlaze iz sve većeg broja umirovoljenika. Prema podacima berlinskog Instituta za populaciju i razvoj, europsko stanovništvo svaki tjedan postaje dva dana starije. Europske vlade stoga nastoje produžiti radni vijek svog stanovništva. Premda Francuska ima veći prirast stanovništva u odnosu na druge europske zemlje, tamošnja vlada nastoji potaknuti radnike na dulji radni vijek. U Francuskoj i muškarci i žene odlaze u mirovinu u 60. godini. U Njemačkoj i Danskoj u 67., a Britaniji 68.

Šegrt sa 95 godina
Među zanimljivim tvrtkama je britanski B&Q, dio maloprodajnog lanca Kingfisher, gdje je četvrtina zaposlenika starija od 50 godina. Kompanija u programu osposobljavanja ima osobu staru 95 godina te nekoliko ljudi starijih od 70. Kompanija tvrdi da njihovo iskustvo i entuzijazam pridonose dobrim rezultatima poslovanja. Ideje da se osobe nakon službenog umirovljenja zapošljavaju postaje sve izraženija.Međutim, zbog globalne krize koja je odnijela na stotine tisuća radnih mjesta postavlja se pitanje kako na posao vratiti radnike koji su izgubili posao te kako potaknuti poslodavce da zapošljavaju mlade. To je velik problem u Hrvatskoj koja sa 317.000 nezaposlenih spada u europske zemlje s najvećom stopom ljudi izvan posla te sve starijim stanovništvom, što stvara velik pritisak na mirovinske fondove.

Autor: Miho Dobrašin
25. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close