EN DE

Proračunski manjak prisilio Ruse da privatiziraju državne tvrtke

Autor: Miho Dobrašin
22. rujan 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Dopredsjednik ruske vlade Šuvalov kaže kako vlada raspolaže sa 5500 kompanija no nije rekao hoće li država zadržati kontrolne udjele

Rusija će otpočeti privatizaciju državnih kompanija, uključujući luke, aerodrome, brodske prijevoznike, kao i naftnu tvrtku Rosnjeft, u cilju prikupljanja dodatnih prihoda, izjavio je Igor Šuvalov, dopredsjednik ruske vlade.Prema njegovim riječima privatizacija će vladi omogućiti krpanje državnog proračuna, dok će kompanije profitirati većim ulaganjima u infrastrukturu i smanjenjem korupcije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Sada je vrijeme da se vratimo privatizaciji”, naglasio je Šuvalov napomenuvši kako vlada raspolaže sa oko 5500 kompanija čiji bi dijelovi mogli postati dionice. Među tvrtkama koje će biti ponuđene ulagačima su i one čiji manjinski udjeli već kotiraju na svjetskim burzama, poput primjerice Rosnjefta, najvećeg ruskog proizvođača nafte, čije se dionice nalaze na Moskovskoj i Londonskoj burzi. Strani ulagači u Londonu pozdravili su najavu ruske vlade slijedom čega je dionica Rosnjefta ojačala u utorak 4,47 posto. Rusija se trenutno suočava sa problemom prikupljanja prihoda, odnosno popunjavanja proračuna, što je rezultat svjetske krize te snažnog pada cijena nafte. Proračunski manjak, prvi nakon 1999. godine, mogao bi iznositi oko 8,9 posto BDP-a ili približno 112 milijardi dolara. Stoga će privatizacija vjerojatno otpočeti još ove godine, a prvi na listi trebao bi biti brodar Sovcomflot, tvrtka koja se 2007. godine udružila sa manjim rivalom Novoshipom.

Rusija će otpočeti privatizaciju državnih kompanija, uključujući luke, aerodrome, brodske prijevoznike, kao i naftnu tvrtku Rosnjeft, u cilju prikupljanja dodatnih prihoda, izjavio je Igor Šuvalov, dopredsjednik ruske vlade.Prema njegovim riječima privatizacija će vladi omogućiti krpanje državnog proračuna, dok će kompanije profitirati većim ulaganjima u infrastrukturu i smanjenjem korupcije.

“Sada je vrijeme da se vratimo privatizaciji”, naglasio je Šuvalov napomenuvši kako vlada raspolaže sa oko 5500 kompanija čiji bi dijelovi mogli postati dionice. Među tvrtkama koje će biti ponuđene ulagačima su i one čiji manjinski udjeli već kotiraju na svjetskim burzama, poput primjerice Rosnjefta, najvećeg ruskog proizvođača nafte, čije se dionice nalaze na Moskovskoj i Londonskoj burzi. Strani ulagači u Londonu pozdravili su najavu ruske vlade slijedom čega je dionica Rosnjefta ojačala u utorak 4,47 posto. Rusija se trenutno suočava sa problemom prikupljanja prihoda, odnosno popunjavanja proračuna, što je rezultat svjetske krize te snažnog pada cijena nafte. Proračunski manjak, prvi nakon 1999. godine, mogao bi iznositi oko 8,9 posto BDP-a ili približno 112 milijardi dolara. Stoga će privatizacija vjerojatno otpočeti još ove godine, a prvi na listi trebao bi biti brodar Sovcomflot, tvrtka koja se 2007. godine udružila sa manjim rivalom Novoshipom.

Samo manjinski udjeli
Država će ponuditi 20 postotni udio ove kompanije, rekao je dopredsjednik ruske vlade. Najznačajniji dio najavljene privatizaciji trebao bi se odvijati tijekom druge polovce iduće godine kada će ulagači dobiti priliku kupiti udjele u morskim i riječnim lukama te aerodromima. Posljednja veća prodaja ruske državne imove zbila se 2007. godine kada je privatizirana druga po veličini ruska banka VTB Group, a u čijoj je inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) prikupljeno 8 milijardi dolara. Godinu dana ranije IPO naftaša Rosnjefta donio je državnoj blagajni 10,6 milijardi dolara.Zasad još nije poznato koliki će udio vlada ponuditi, no za očekivati je da kontrola ipak ostane u rukama Moskve. Manjinske udjele Rusija će nuditi i naftnim i rudarskim kompanija kojima će biti ponuđene dozvole za istraživanje i proizvodnju nafte, plina i metala. Nakon oštrog pada potražnje za industrijskim proizvodima kako na domaćem tržištu tako i inozemstvu brojne su kompanije zapale u probleme, a financiranje je presušilo od strane banaka. U takvoj situaciji ruski BDP je u drugom kvartalu pao 10,9 posto.

Ulazak u STO
Dio analitičara upozoravao je na mogućnost izbijanja nove bankarske krize, međutim dopredsjednik Vlade Šuvalov naglašava da sada nema opasnosti za takvo što. “Na proljeće, kada je potražnja bilježila oštar pad strahovali smo da bi udio loših, nenaplativih kredita u bankama mogao biti enorman. No sada problematični krediti odobreni poduzećima iznose oko 5 posto u ukupnom broju odobrenih zajmova”, rekao je Šuvalov u razgovoru za televiziju Bloomberg. Naglasio je kako se Rusija pripremila na potencijalnu bankarsku krizu, no da “opasnosti sada nema.” On je, nadalje, naglasio kako je jedan od prioriteta njegove zemlje ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO). Šuvalov se u tom pravcu sastao sa američkim predstavnikom za trgovinu Ron Kirkom od kojeg je u ponedjeljak zatražio potporu. Istaknuo je kako će “američke kompanije dobiti priliku ulagati gdje god žele diljem Rusiji.




Autor: Miho Dobrašin
22. rujan 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close