Oceanografkinja Samantha Joye (45) komentira nesreću na BPovoj bušotini Deepwater Horizon. Nakon izlijevanja nafte koje se dogodilo u travnju 2010. godine, njezin je tim odmah otišao na poprište nesreće u Meksičkom zaljevu. Danas predvodi tim koji istražuje dalekosežne posljedice izlijevanja, a prenosim vam skraćenu verziju našeg razgovora:

Kako ste doznali da je došlo do izlijevanja nafte?
Bila sam kod kuće, oporavljala se od ozljede leđa. Neki moji kolege našli su se u blizini eksplozije. Ja sam, naime, članica Konzorcija za istraživanje hidrata u Meksičkom zaljevu, a udruženje se bavi proučavanjem morskih dubina. Sljedeće jutro ugledala sam golem oblak dima na 15 kilometara udaljenosti. Uskoro je obalna straža kolege upozorila da napuste područje, a oni su elektroničkom poštom javili što su vidjeli.

Kako ste se osjećali dok ste to čitali?
Bila sam zgrožena. Bušotina je crpjela zalihe ih plinovitog podzemnog rezervoara pa je vrlo lako moglo doći do eksplozije.No iz Obalne straže govorili su da je sve u redu, čak su u početku govorili da se nafta nije izlila. Tada se radilo o 1000 barela nafte, a brojka se brzo popela na 5000 barela izlivene nafte dnevno.

Što ste vi otkrili?
Moji kolege Vernon Asper sa Sveučilišta u južnom Mississippiju i Arne Dierks sa Sveučilišta u Mississippiju otkrili su strujanja nafte i plina, koja su sadržavala 90 posto metana, i bila poprilično velika – široka od 3 do 5 kilometara i dugačka od 10 do 20 kilometara.

Što je to značilo?
Službena je priča bila da je nafta nadirala iz izvora prema površini gdje je počela isparavati i širiti se, a postojanje strujanja značilo je da uopće nisu bili shvatili koliki su razmjeri izlijevanja.

Kako je vlada reagirala na vaše otkriće?
Nisu se izrazili točno tim riječima, no rekli su zapravo da smo ludi. Nisu dugo priznali postojanje strujanja.

Što je vaš tim otkrio osim strujanja?
Uzimali smo uzorke s dna mora i to je bilo užasno. Svako malo naišli bismo na masnu sluz koja je prekrivala površinu.To su inače morske bakterije koje poništavaju naftu, ali kad masni otpad oteža, padne na morsko dno.Izgleda kao da je mjesecima padao jer je u potpunosti prekrio talog. Morsko dno obično obiluje beskralježnjacima koji se hrane preko cjevčica, zapravo svim vrstama koje se hrane putem filtera.Kad smo analizirali dno, te su životinjice bile uginule.

Kako izgleda morsko dno?
Kao groblje.

Jednostavnija online kupovina

Velika promjena za online kupce u Hrvatskoj: Stiže nova opcija pri dostavi

Poslovno povezani

Poslujete preko granice? Evo što će u 2026. oblikovati suradnju između Hrvatske i Slovenije

Uginula mladunčad pliskavica su povezana s izlijevanjem nafte?
Nisam biologinja pa vam ne mogu točno reći, ali s obzirom da se pomor pliskavica podudara s eksplozijom bušotine, veza se čini očitom.

O čemu ste razmišljali kad ste čitali tragične vijesti iz Japana?
Nitko ne može spriječiti potrese. No, gradnja nuklearnih elektrana na otoku koji se nalazi na aktivnom tektonskom području opasna je sama po sebi.Jednako je tako opasno bušiti podmorske taloge koji su prebogati plinom. Obje su nesreće veliko upozorenje da se što prije moramo prebaciti na zelenu energiju.

Claudia Dreifus