Kao i mnogi vlasnici nekretnina u Sjedinjenim Državama, vlade i kompanije diljem svijeta stenju pod težinom dugova koji, smatraju neki, nikada neće u potpunosti biti isplaćeni.

Kako se Dubai, donedavno pustinjsko čudo, muči s plaćanjem svojih računa, nad financijskim svijetom nadvilo se turobno pitanje: je li posljednja financijska kriza izoliran događaj ili nagovještaj novih dužničkih šokova? Za trenutak se činilo da globalni investitori nesreću koja je zadesila Dubai uzimaju u svoju korist. Američko tržište dionica u ponedjeljak je zabilježilo skroman porast iako su dionice pale diljem Perzijskog zaljeva. No kriza koja je pogodila Dubai, grad koji je sa svojim otocima u obliku palme i umjetnim zatvorenim skijalištem postao simbol superbogatstva, potaknula je ekonomiste na razmišljanje gdje bi mogla izbiti nova dužnička bomba te koliko bi opasna mogla biti. Velike banke koje su se tek počele oporavljati od prošlogodišnjih financijskih šokova sada nervozno gledaju na svoje potencijalno izlaganje visoko zaduženim korporacijama i vladama. Od Baltika do Mediterana računi besprimjernog posuđivanja polako dolaze na naplatu. U Rusiji i zemljama bivšega sovjetskog bloka, gdje su visoke cijene nafte potaknule velik ekonomski rast, gomila dugova mora se refinancirati jer kratkoročni dugovi uskoro moraju biti plaćeni. Čak i u bogatim zemljama poput Sjedinjenih Država i Japana, koje povećavaju vladinu potrošnju kako bi potaknule ugašenu ekonomiju, veliki proračunski manjkovi podižu zabrinutost zbog sposobnosti vlade da otplati svoje dugove, posebno nakon što kamatne stope ponovno počnu rasti. U Njemačkoj, zemlji koja je dugo bila bastion fiskalne ispravnosti u Europi, vladin dug je u porastu. Očekuje se kako će sljedeće godine porasti na ekvivalent od 77 posto ekonomskog “outputa”, dok je 2002. iznosio 60 posto. U Velikoj Britaniji se očekuje kako će se taj postotak u istom razdoblju gotovo udvostručiti, odnosno skočiti na 80 posto. To je opterećenje još veće u Irskoj i Letoniji gdje je ekonomski rast potaknut lakim kreditiranjem i rastom vrijednosti nekretnina utro put rastu dogovanja. Očekuje se kako će javni dug u Irskoj sljedeće godine dostignuti 83 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je 2007. iznosio samo 27 posto. Baltičke države Litva i Estonija također su jako izložene, kao i Bugarska i Mađarska. Sve te države imaju vanjski dug veći od 100 posto njihova BDP-a. “Vidim vrlo dobre razloge da se zabrinemo da ćemo negdje u 2010. svjedočiti novim kriznim slučajevima jer će vlade shvatiti da neće moći jamčiti za dugove tih kompanija”, kaže Pierre Cailletau, glavni ekonomist financijske analitičke kuće Moody’s.