EN DE

Priče o Kini

Autor: The New York Times
23. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Evo priče o današnjoj Kini u pet kratkih informativnih isječaka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prva priča
Gotovo čitava dva tjedna Xiju Jinpingu, čovjeku o kojem se govorilo kao o novom vođi Komunističke stranke, nije bilo ni traga ni glasa. Baš tako. Muškarac koji u listopadu ili početkom studenoga treba postati novi čelnik Kine nestao je, a prvi se trag pojavio u subotu, na dvjema fotografijama uslikanim tijekom njegova posjeta poljoprivrednom fakultetu. Fotografije je objavila službena novinska agencija Xinhua na svojoj internetskoj stranici. Iako je kineska vlada odbila komentirati gdje se Xi nalazi i zašto ga nigdje nema, glasine već naveliko kolaju. Da se nije razbolio? Postoji li razdor unutar Komunističke stranke? Ja imam teoriju: Xi je shvatio koliko će mu teško biti voditi Kinu u sljedećih deset godina pa se zavukao pod kamen. Tko bi ga mogao kriviti? Kineski se dužnosnici jako ponose time što su u proteklih 30 godina obrazovali milijune muškaraca i žena i izvukli ih iz siromaštva. Međutim, među ljudima s kojima sam u Kini razgovarao osjetio sam da ono što je proteklih 30 godina funkcioniralo, a to je strahovit val mobilizacije jeftine radne snage, kapitala i resursa pod vodstvom Komunističke partije, više neće proći. Mnogi se nadaju da će Xi donijeti dugoočekivane gospodarske i političke reforme koje su nužne da Kina postane stvarno gospodarstvo znanja, no ne postoji konsenzus o naravi reformi. Usto, sve je više sudionika u javnoj raspravi. Sve više Kineza, od studenata i mikroblogera do seljaka, traži da se njihov glas čuje, a dužnosnici očito osjećaju potrebu da na to reagiraju. Xi Jingping svakako će, stoga, ući u povijest. Bit će prvi vođa moderne Kine koji će pokušati ostvariti dvosmjernu komunikaciju s kineskim narodom dok pokušava provesti goleme političke i gospodarske reforme. Potreba za njima je očita.

Evo priče o današnjoj Kini u pet kratkih informativnih isječaka.

Prva priča
Gotovo čitava dva tjedna Xiju Jinpingu, čovjeku o kojem se govorilo kao o novom vođi Komunističke stranke, nije bilo ni traga ni glasa. Baš tako. Muškarac koji u listopadu ili početkom studenoga treba postati novi čelnik Kine nestao je, a prvi se trag pojavio u subotu, na dvjema fotografijama uslikanim tijekom njegova posjeta poljoprivrednom fakultetu. Fotografije je objavila službena novinska agencija Xinhua na svojoj internetskoj stranici. Iako je kineska vlada odbila komentirati gdje se Xi nalazi i zašto ga nigdje nema, glasine već naveliko kolaju. Da se nije razbolio? Postoji li razdor unutar Komunističke stranke? Ja imam teoriju: Xi je shvatio koliko će mu teško biti voditi Kinu u sljedećih deset godina pa se zavukao pod kamen. Tko bi ga mogao kriviti? Kineski se dužnosnici jako ponose time što su u proteklih 30 godina obrazovali milijune muškaraca i žena i izvukli ih iz siromaštva. Međutim, među ljudima s kojima sam u Kini razgovarao osjetio sam da ono što je proteklih 30 godina funkcioniralo, a to je strahovit val mobilizacije jeftine radne snage, kapitala i resursa pod vodstvom Komunističke partije, više neće proći. Mnogi se nadaju da će Xi donijeti dugoočekivane gospodarske i političke reforme koje su nužne da Kina postane stvarno gospodarstvo znanja, no ne postoji konsenzus o naravi reformi. Usto, sve je više sudionika u javnoj raspravi. Sve više Kineza, od studenata i mikroblogera do seljaka, traži da se njihov glas čuje, a dužnosnici očito osjećaju potrebu da na to reagiraju. Xi Jingping svakako će, stoga, ući u povijest. Bit će prvi vođa moderne Kine koji će pokušati ostvariti dvosmjernu komunikaciju s kineskim narodom dok pokušava provesti goleme političke i gospodarske reforme. Potreba za njima je očita.

Druga priča
U ožujku su kineske vlasti s blogosfere žurno izbrisale fotografije kobne automobilske nesreće, u kojoj je navodno sudjelovao sin bliskog suradnika predsjednika Hua Jintaa. Vozač Ferrarija je smrtno stradao, a dvije mlade suputnice pretrpjele su ozbiljne ozljede. Neimenovani su izvori prepoznali vozača crnog sportskog automobila kao sina Linga Jihue, koji je maknut s mjesta općeg ureda središnjeg odbora stranke. Bila je to posljednja u nizu nesreća koje upućuju na raskošan život komunističke elite. Kineske su vlasti toliko osjetljive na ovakve priče zato što je riječ tek o vrhu ledene sante, to jest o sve korumpiranijem, umreženom sustavu Komunističke partije i državnih banaka, industrijskih grana i monopola, koji određenim višim dužnosnicima, njihovim obiteljima i njihovim “prinčevima” pružaju golemo bogatstvo i mogućnost da svoje imetak iznesu iz Kine. “Marx je rekao da je monopolistički kapitalizam najgori oblik kapitalizma, a Lenjin je rekao da je državni monopolistički kapitalizam najgori oblik monopolističkog kapitalizma. Mi ga, pak, uvježbavamo do temelja”, izjavio mi je u razgovoru direktor jedne internetske tvrtke. Uslijed toga, sve se više priča o “strahu da bi neprovođenje reformi moglo biti opasnije od provođenja”. Nitko ne govori o revoluciji, već o postupnoj evoluciji do transparentnijeg pravnog sustava, u kojem će narod imati veće pravo glasa. No Komunističkoj je partiji čak i taj prvi postupni korak težak. Možda će se pokrenuti tek u slučaju krize, a upravo zato dobar dio profesionalaca iz srednje klase želi novac i mjesto boravka preseliti u inozemstvo. U međuvremenu je jaz između bogatih i siromašnih sve veći.

Treća priča
Prošloga je tjedna službena novinska agencija Xinhua izvijestila da je uprava grada Machenga u provinciji Hubei u središnjem dijelu Kine pristala na ulaganje 1,4 milijuna dolara u novu školsku opremu nakon što su objavljene fotografije učenika i njihovih roditelja kako u školu, osim knjiga, nose i svoje stolice i stolove. “Fotografije su na internetu izazvale gnjev javnosti. Obrazovni je jaz u Kini postao gorući problem.”

Četvrta priča
Predsjednik Hu Jintao predložio je da bi bilo dobro da stanovnici Hong Konga znaju nešto više o kopnenom dijelu Kine pa su vlasti Hong Konga nedavno najavile da u osnovnim i srednjim školama uvode obveznu nastavu “moralnog i državnog obrazovanja” Prema navodima koje prenosi CNN, “nastavni je materijal opisan u knjižici Kineski model, koji je sastavila kineska vlada, a u škole je dostavljen u srpnju”. U knjižici se Komunistička partija Kine opisuje kao “napredna, nesebična i ujedinjena” te “okrivljuje višestranačje za katastrofalan razvoj zemalja kao što je SAD”. Učenici srednjih škola iz Hong Konga organizirali su prosvjede protiv pekinškog “ispiranja mozga”, a prosvjedima su se brzo priključile ogranizacije roditelja i sveučilišta. Uslijed toga, 8. rujna, jedan dan prije lokalnih izbora, čelnik upravnog područja Hong Konga Leung Chunying, najavio je da se ukida plan obveznog obrazovanja.

Peta priča
Nedavno je Deng Yuwen, viši urednik lista The Study Times, koji je pod kontrolom Komunističke partije, objavio je analizu na internetsku stranicu poslovnog časopisa Caijing. Prema navodima Agence France-Presse, Deng je tvrdio da su predsjednik Hu Jintao i premijer Wen Jiabao “stvorili više problema nego učinili pozitivnih stvari u svojih deset godina na vlasti.” Istaknuo je 10 problema s kojima se Kina suočava, a kaže da su nastali zbog manjka političkih reformi te da bi mogli izazvati nezadovoljstvo javnosti, ali i slabljenje procesa ekonomskog restrukturiranja, razlike u dohotku te onečišćenje okoliša. “Bit demokracije jest ograničiti moć vlade. To je najvažniji razlog zašto je Kini nužno potrebna demokracija”, napisao je Deng. Članak je izazvao rasprave na kineskoj blogosferi. Ovo je mali uzorak Kine koju će Xi Jinping naslijediti. Nakon 30 godina zadivljujućeg gospodarskog rasta, no gotovo nikakvih političkih reformi, “stvara se trenutak promjene, a kineski će vrh morati primijeniti drukčiji set pravila ako se želi održati”, ističe Orville Schell, iz organizacije Asia Society China. Pravila će se ovdje ponovno pisati, no ne zna se kako i kada. Jedino je sigurno da će nastati putem dvosmjerne komunikacije.

Thomas L. Friedman

Autor: The New York Times
23. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close