Globalna financijsko-ekonomska kriza sasvim je zaustavila proces privatizacije poduzeća s društvenim i državnim kapitalom, koji je nakon tri produljenja trebao biti završen do kraja 2008. godine. Prema Zakonu o privatizaciji svako poduzeće može tri puta biti ponuđeno na prodaju, a ako ostane neprodano, ispunjava uvjete za likvidaciju ili uvođenje stečaja.

Prednost stečaja
Čak bi 400 poduzeća, budu li se poštovali zakonski propisi, trebalo bi biti ugašeno. U njima je zaposleno 25.000 radnika. Zbog očuvanja socijalnog mira vlada ih se ne usuđuje likvidirati, nego traži način da sklapanjem strateškog partnerstva s potencijalnim kupcima ili na neki drugi način pronađe spas za neprodana poduzeća. Osim 400 poduzeća još oko njih tisuću su zrela za uvođenje stečaja. Poduzeće u stečaju je lakše prodati jer kupac nije obvezan nastaviti s djelatnošću kupljene tvrtke niti je dužan financirati socijalni program iz kojega se daje naknada otpuštenim radnicima. Agencija za privatizaciju u posljednje vrijeme susreće se s još jednom neugodnošću. Sve je više vlasnika kupljenih poduzeća koji neispunjavaju preuzete obveze iz kupoprodajnih ugovora, pa radnici štrajkovima prisiljavaju Agenciju na raskidanje takvih ugovora.

Propusti vlasti
Samo u prošloj godini raskinuto je 250 kupoprodajnih ugovora, a u više stotina slučajeva kupci društvenih poduzeća zatražili su produljenje roka za ispunjavanje ugovornih obveza. Zastoju u privatizaciji u znatnoj su mjeri pridonijele i vladajuće strukture, koje su odgađanjem prodaje dovele u nezavidan položaj i dobrostojeća poduzeća, poput Laste, najveće autobusne kompanije, koja posluje s profitom. Na zahtjev zainteresiranih kompanija iz Francuske i Velike Britanije Agencija je dva puta produljivala rokove za prodaju Laste, pa je njezina privatizacija postala upitna jer su kompanije odustale od kupnje zbog nemogućnosti dobivanja bankarskih kredita. Vlada je propustila priliku da pod povoljnim uvjetima privatizira Jat, kada je za tu zračnu kompaniju bio zainteresiran ruski Aeroflot. Kada je ruska kompanija odustala zbog previsoke cijene, vlada je sada prinuđena pridonijeti restrukturiranju Jata pozajmicom od 10 milijuna eura. Tim sredstvima bit će financirano otpuštanje 750 radnika i popravak više zrakoplova jer je Jatova flota spala na svega šest aviona. Vladini napori sada su najviše okrenuti prema prodaji RTB-a Bor. To je treći pokušaj prodaje borskog koncerna za koji su zainteresirani samo East point i austrijski konzorcij A-tec Mirka Kovacsa. Prema najnovijoj varijanti ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja država bi zadržala većinsko vlasništvo u proizvodnim pogonima, dok bi dva rudnika bakra ustupila na korištenje kompaniji s kojom bude sklopila strateško partnerstvo. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić je rekao kako će iz državnog proračuna u obnovu topionice biti uloženo 120 milijuna dolara.

Činjenice

Profit ili spomenik
Iako se računalo da će Beogradski sajam biti sigurno privatiziran, zato što su za njegovu kupnju pokazale zanimanje četiri kompanije, njegova prodaja je postala upitna jer vlada namjerava sajam proglasiti spomenikom kulture. Taj vladin potez otežava prodaju jer budućem vlasniku neće biti dopušteno izvoditi radove, koji bi izmijenili sadašnji izgled sajamskih objekata.

Talijani favoriti
Najveće šanse za kupnju Beogradskog sajma ima talijanski Rimini fiera SPA, kojemu će konkurirati londonski ITE i još neimenovana njemačka kompanija. Kapital Sajma procijenjen je na 20,5 milijuna eura. U njegovu se vlasništvu nalazi 10 sajamskih hala, ali i 23 hektara zemljišta. Godišnja dobit Beogradskog sajma iznosi 1,5 milijuna eura, a prošle je godine na sajmu održano 44 sajamske priredbe.