U trenutku kada hrvatska poduzeća traže načine da uhvate korak s globalnim tehnološkim ubrzanjem, Red Hat Summit održan sredinom svibnja 2026. poslao je jasnu poruku: era eksperimentiranja s umjetnom inteligencijom završava. Poduzeća diljem Europe sve brže prelaze na produkcijska AI radna opterećenja na hibridnim oblacima, istodobno smanjujući složenost, jačajući sigurnost i bolje upravljajući troškovima.

U intervjuu za Poslovni dnevnik, Dinko Eror, potpredsjednik Red Hata za srednju, sjevernu i istočnu Europu (EMEA), otkriva što ovi trendovi konkretno znače za hrvatsko gospodarstvo. Eror, jedan od vodećih regionalnih stručnjaka za otvorene tehnologije i digitalnu transformaciju, analizira zrelost hrvatskog tržišta, glavne prepreke i prilike koje se otvaraju pred tvrtkama koje žele ostati konkurentne.Intervju donosi praktične uvide o pouzdanom pokretanju poslovnih AI radnih opterećenja na otvorenom hibridnom oblaku, izgradnji fleksibilne strategije koja izbjegava vendor lock-in, migraciji s naslijeđenih sustava uključujući VMware na moderne automatizirane platforme, te ulozi otvorenih i revizibilnih tehnologija u ostvarivanju digitalnog suvereniteta Hrvatske i Europske unije.

Kroz razgovor Dinko Eror dijeli primjere uspješnih implementacija iz regije, savjete za poduzeća srednje veličine te prioritete koje hrvatski CIO-i i članovi uprava trebaju postaviti u sljedećih 12 do 18 mjeseci. Posebno ističe kako Hrvatska, unatoč zaostajanju u nekim pokazateljima, raspolaže snažnim potencijalom – od kvalitetne IT zajednice i start-up ekosustava do nacionalne strategije umjetne inteligencije.

Gospodine Eror, na Red Hat summitu sredinom svibnja 2026. jasno je poručeno da poduzeća prelaze s eksperimentiranja na produkcijska AI radna opterećenja. Šta to konkretno znači za hrvatska poduzeća koja žele ostati konkurentna?

Red Hat Summit jasno je pokazao da smo dostigli novu fazu u usvajanju umjetne inteligencije. Globalno, tvrtke prelaze eksperimentalnu fazu i počinju uspostavljati umjetnu inteligenciju kao produktivnu poslovnu platformu. Ovo je važan razvoj događaja za hrvatske tvrtke, budući da trenutna upotreba umjetne inteligencije iznosi oko 12 do 13 posto prema najnovijim podacima Eurostata, što je još uvijek nešto ispod prosjeka EU-a. Sustavna upotreba generativne umjetne inteligencije također je ovdje manje raširena nego na mnogim drugim europskim tržištima. Istovremeno, to vidim kao veliku priliku. Hrvatska ima snažnu zajednicu programera, aktivan ekosustav Open Sourc-a i nacionalnu strategiju umjetne inteligencije koja se trenutno razvija do 2032. godine. To stvara dobre uvjete za brže sustizanje nego što mnogi očekuju.

Ključni korak sada je prijeći s pojedinačnih pilot-projekata na skalabilne, sigurne i kontrolirane AI platforme. Sve više govorimo o agentno-temeljenim sustavima umjetne inteligencije koji ne samo da generiraju sadržaj, već mogu i planirati složene zadatke, pripremati odluke i automatski izvršavati višestupanjske procese. To otvara znatan potencijal za sektore kao što su turizam, financijske usluge, proizvodnja, logistika i javni sektor. Tvrtke mogu ponuditi personalizirane usluge, automatizirati operativne tijekove rada, optimizirati procese održavanja i donositi bolje odluke na temelju velikih količina podataka. Ključna poruka za hrvatske tvrtke stoga je: sada je pravo vrijeme za identificiranje najvažnijih primjera uporabe, stvaranje organizacijskih uvjeta i odabir platforme koja pojednostavljuje prijelaz s pilot-projekata na puni pogon. Oni koji ovaj korak poduzmu rano mogu umjetnu inteligenciju pretvoriti u stvarnu konkurentsku prednost.

Kako vidite trenutnu zrelost hrvatskog tržišta kada je riječ o umjetnoj inteligenciji u stvarnoj poslovnoj primjeni? Koje su najveće prepreke koje još uvijek vidite?

Za mene je Hrvatska tržište u nastajanju. Tamo se znatno povećala korporativna svijest o mogućnostima umjetne inteligencije. Istovremeno, zemlja ima niz ključnih prednosti: živahnu start-up scenu, dobro obučene programere, aktivnu zajednicu usmjerenu na inicijative poput CroAI-ja, pristup europskim sredstvima i visoku razinu spremnosti za digitalizaciju u mnogim sektorima. Izazov, međutim, leži u pretvaranju tog zamaha u produktivne poslovne primjene. Iako mnoge tvrtke imaju pilot-projekte, one još nemaju potrebnu infrastrukturu, upravljanje ili organizacijsko ukorjenjivanje za primjenu umjetne inteligencije u velikom opsegu. Tri su pitanja ovdje posebno relevantna. Prvo, nedostatak kvalificiranih radnika, osobito u području vještina za rad s podacima i platformama. Drugo, mnogim tvrtkama nedostaje jasna strategija za umjetnu inteligenciju koja povezuje tehnološke mogućnosti s konkretnim poslovnim ciljevima. I treće, mnogim kompanijama je teško proširiti uspješne pilot-projekte na cijelu organizaciju. Unatoč tome, optimističan sam. Hrvatska ima potencijal razviti se u vodeće središte za umjetnu inteligenciju u jadranskoj regiji i na zapadnom Balkanu. Sada je važno da tvrtke, donositelji politika i tehnološki partneri surađuju kako bi prevladali sve ove izazove.

Red Hat ističe pouzdano pokretanje AI radnih opterećenja na otvorenom hibridnom Cloud-u. Zašto je hibridni pristup superiorniji u odnosu na čisto javni Cloud ili on-premise rješenja za većinu poduzeća?

Za nas hibridni Cloud nije ideologija, već pragmatičan odgovor na stvarnosti s kojima se suočavaju tvrtke. Vrlo malo organizacija započinje od nule. Imaju postojeće podatkovne centre, suočavaju se s regulatornim pritiscima i, istovremeno, žele iskoristiti nove usluge u Cloud-u. Međutim, čisto strategija javnog Cloud-a brzo dovodi do izazova kada je riječ o radnim opterećenjima umjetne inteligencije. Pitanja poput suvereniteta podataka, usklađenosti, latencije ili rastućih operativnih troškova postaju sve važnija kako se obim povećava. S druge strane, čisto lokalno (on-premises) rješenje dostiže svoje granice kada je potrebna dodatna računalna snaga u kratkom roku ili se trebaju koristiti eksperimentalne usluge umjetne inteligencije.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Hibridni pristup kombinira prednosti oba svijeta. Tvrtke mogu pokretati aplikacije ondje gdje to ima najviše smisla s tehničkog, ekonomskog i regulatornog stajališta. S platformama kao što su Red Hat OpenShift ili Red Hat AI, radna opterećenja mogu se premještati između različitih okruženja bez potrebe za ponovnim razvojem aplikacija. Ta je fleksibilnost ključna, osobito za umjetnu inteligenciju. Podaci mogu ostati tamo gdje pripadaju s aspekta usklađenosti, dok se procesi obuke koji zahtijevaju veliku računalnu snagu fleksibilno skaliraju. Hibridni Cloud stoga nije kompromis, već jedina arhitektura koja tvrtkama daje kontrolu, a istovremeno im pruža agilnost koju zahtijevaju AI radna opterećenja.

Koji su najzanimljiviji primjeri iz regije srednje i istočne Europe gdje su klijenti uspješno prešli na produkcijsku AI na Red Hat platformi? Šta su postigli u smislu efikasnosti, troškova ili inovacije?

Posebno zanimljiv primjer je grad Beč u Austriji. Gradsko IT poduzeće, Wien Digital, uvelo je WienKI, asistenta pokretanog umjetnom inteligencijom koji podržava oko 70.000 zaposlenika u njihovom svakodnevnom radu. Sustav pristupa opsežnim internim bazama znanja i brzo pruža precizne odgovore na tehnička pitanja. Tehnički, rješenje se temelji na hibridnoj arhitekturi koja koristi Microsoft Azure, Red Hat OpenShift i lokalno pokrenuti Red Hat OpenShift. To omogućuje gradu da zadovolji i zahtjeve za skalabilnošću i one koji se odnose na suverenitet i upravljanje podacima. Sljedeći je korak daljnje proširenje AI procesa pomoću Red Hat OpenShift AI. Drugi primjer – gledajući malo izvan regije – je RTLZWEI u Njemačkoj. Ta je medijska tvrtka prvo modernizirala svoju aplikacijsku platformu pomoću rješenja Red Hat OpenShift Platform Plus, a zatim uvela produkcijska AI radna opterećenja temeljena na rješenju Red Hat OpenShift AI. Time je uložila ne samo u tehnologiju, već i posebno u izgradnju vještina svojih zaposlenika.

Također promatramo slične trendove među pružateljima financijskih usluga, telekomunikacijskim kompanijama i javnim institucijama diljem srednje i istočne Europe. Posebno je zanimljiva rastuća potražnja za takozvanim suverenim rješenjima za umjetnu inteligenciju, gdje suverenost podataka, regulatorni zahtjevi i lokalna kontrola igraju središnju ulogu. Još jedna značajna zajednička osobina svih ovih projekata jest da najveći uspjesi nastaju ondje gdje tvrtke prvo uspostave modernu hibridnu Cloud osnovu , razviju stručnost, a zatim implementiraju ciljane primjere upotrebe umjetne inteligencije s jasno mjerljivim prednostima. To dovodi do veće produktivnosti, bolje kontrole troškova i, često, potpuno novih digitalnih usluga.

Mnoga poduzeća strahuju od vezivanja za jednog dobavljača (vendor lock-in). Kako Red Hatova otvorena hibridna platforma omogućuje fleksibilnost i dugoročnu otpornost na zastarijevanje?

Vezivanje za dobavljača jedno je od najvažnijih strateških pitanja u IT sektoru danas. Mnoge su tvrtke shvatile da kratkoročna praktičnost može dovesti do dugoročnih ovisnosti. Stoga se Red Hatov pristup dosljedno temelji na tehnologijama otvorenog koda i otvorenim standardima. Tehnologije kao što su Linux, Kubernetes i kontejneri čine osnovu platforme koja radi na različitim pružateljima usluga u Cloud-u, podatkovnim centrima i rubnim okruženjima. To tvrtkama daje slobodu premještanja radnih opterećenja, integriranja novih pružatelja usluga ili implementiranja višeoblačnih strategija. Istovremeno imaju koristi od inovativne snage globalnog ekosustava otvorenog koda. Za nas otvorenost nije marketinška poruka. To je arhitektonska odluka koja tvrtkama vraća kontrolu nad njihovom tehnološkom budućnošću i dugoročno štiti njihova ulaganja.

Kako bi hrvatska poduzeća, posebno ona srednje veličine, trebala pristupiti izgradnji hibridne cloud strategije da ne ponove greške iz prošlosti?

Mnoge su tvrtke u posljednjih nekoliko godina napravile slične pogreške. Neke su se previše vezale za jednog pružatelja usluga u Cloud-u, čime su stvorile nove oblike ovisnosti. Druge su postojeće aplikacije premjestile u Cloud nepromijenjene, bez njihove modernizacije, što dugoročno može povećati troškove. Uz to se često dodaju nedosljedni koncepti sigurnosti i upravljanja, kao i pogrešna procjena potrebnih vještina. Stoga preporučujem pragmatičan pristup hrvatskim tvrtkama. Prvi korak uvijek bi trebao biti početak s poslovnim ciljevima, a ne s tehnologijom. Tvrtke moraju prvo razumjeti koje procese treba poboljšati, koje troškove treba smanjiti ili koja nova digitalna rješenja treba stvoriti. Sljedeći je korak iskrena analiza postojećeg IT okruženja. Koje su aplikacije pogodne za modernizaciju u stilu ” “? Koji postoje regulatorni zahtjevi? Koji se sustavi dugoročno moraju zadržati?

Jednako je važan izbor otvorene platforme koja omogućuje fleksibilnost i izbjegava nove ovisnosti. Otvoreni hibridni Cloud daje tvrtkama slobodu pokretanja radnih opterećenja tamo gdje to ima najviše smisla, kako tehnički, tako i ekonomski. Također preporučujem postupni pristup. Mali, jasno definirani projekti izgrađuju povjerenje i donose brze rezultate. Sigurnost, upravljanje i usklađenost trebaju se uzeti u obzir od samog početka, a ne samo kao naknadna misao. I na kraju, ali ne i najmanje važno, tvrtke moraju ulagati u obuku i partnerstva. Posebno za poduzeća srednje veličine, suradnja s iskusnim tehnološkim partnerima može pomoći u bržoj izgradnji stručnosti i smanjenju rizika.

Veliki broj hrvatskih kompanija još uvijek koristi VMware ili naslijeđene sustave. Koliko je zahtjevna i isplativa migracija na otvorene, automatizirane platforme poput Red Hata i što donosi u praksi?

Ovo je pitanje trenutno na umu gotovo svake velike kompanije u Europi. Promjene na tržištu temeljito su promijenile strukturu troškova mnogih organizacija i dovele u pitanje postojeće strategije. Dobra je vijest, međutim, da je migracija sada znatno predvidljivija i nosi mnogo manji rizik nego prije nekoliko godina. S Red Hat OpenShift Virtualizationom, na primjer, tvrtke mogu postupno konsolidirati virtualne strojeve i kontejnere na zajedničku platformu. Uloženi napor naravno ovisi o specifičnom okruženju. Ključni čimbenici uključuju broj sustava, prilagodbe i aplikacije kritične za poslovanje. U većini slučajeva, međutim, preporučujemo strukturirani pristup koji uključuje procjenu, pilot-fazu i naknadno fazno uvođenje.

Dugoročno, mnoge organizacije vide značajne prednosti u pogledu ukupnih troškova vlasništva. Osim potencijalnih ušteda na naknadama za licence, one imaju koristi od veće automatizacije, poboljšane iskorištenosti resursa i arhitekture platforme otporne na zastarijevanje.

Koje su ključne prednosti automatizacije infrastrukture i operacija za CIO-e u današnjem okruženju visokih troškova energije i nedostatka kvalificirane radne snage?

Direktori informatike danas su pod ogromnim pritiskom. S jedne strane, poslovni zahtjevi neprestano rastu. S druge strane, proračuni i ljudski resursi zato često ostaju ograničeni. Stoga automatizacija više nije samo projekt optimizacije po izboru, već strateška nužnost. Ponavljajući zadaci poput pripreme, konfiguracije, ispravljanja ranjivosti ili provjera usklađenosti mogu se automatizirati, što IT timovima omogućuje znatno učinkovitiji rad. Istovremeno, automatizacija poboljšava kvalitetu i stabilnost IT okruženja. Procesi postaju reproducibilni, stopa pogrešaka opada, a sigurnosne politike mogu se dosljedno provoditi. Još jedan važan aspekt je energetska učinkovitost. Automatizirana okruženja omogućuju bolje iskorištavanje resursa i pomažu u smanjenju neiskorištenog kapaciteta. To izravno utječe na operativne troškove i ciljeve održivosti. U konačnici, automatizacija oslobađa vrijeme IT timovima da se usredotoče na strateške zadatke. Umjesto upravljanja infrastrukturom, oni mogu poticati inovacije.

Kako otvorene i revizibilne tehnologije poput Red Hata podržavaju ciljeve digitalnog suvereniteta Hrvatske i Europske unije? Koliko je to postalo važno pitanje za domaća poduzeća i javni sektor?

Posljednjih godina digitalni suverenitet je evoluirao od političkog buzzworda do strateškog prioriteta. Pitanja kao što su zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act), zakon o podacima (Data Act), NIS2 i europske inicijative za Cloud jasno pokazuju da kontrola nad podacima i digitalnom infrastrukturom postaje sve važnija. Kao članica Europske unije, Hrvatska podliježe istim zahtjevima kao i ostale države članice EU-a. Posebno, javni sektor i operateri kritične infrastrukture moraju moći dokazati kako se podaci obrađuju, pohranjuju i štite.

Otvorene tehnologije daju važan doprinos tome. Transparentna izvorna koda omogućuje neovisnu provjeru sigurnosnih mehanizama i smanjuje ovisnost o pojedinačnim dobavljačima. Istovremeno, tvrtke mogu same odlučiti gdje će se njihove aplikacije pokretati – lokalno, u nacionalnim podatkovnim centrima ili u europskim oblačnim okruženjima. Stoga svjedočimo značajnom porastu potražnje za rješenjima koja kombiniraju tehnološku otvorenost s regulatornom sigurnošću. Digitalni suverenitet sada je jednako poslovno pitanje kao i geopolitičko.

Koji su najvažniji tehnološki prioriteti koje biste savjetovali hrvatskim direktorima IT-a i članovima uprava da postave u sljedećih 12–18 mjeseci kako bi maksimalno iskoristili prednosti AI i hibridnog Cloud-a?

Sljedećih 12 do 18 mjeseci bit će presudno za mnoge hrvatske tvrtke. Prelazimo iz faze eksperimentiranja u vrijeme kada produktivna umjetna inteligencija stvara mjerljive konkurentske prednosti. Tvrtke koje sada postave prave temelje moći će brže implementirati inovacije, učinkovitije kontrolirati troškove i lakše ispuniti regulatorne zahtjeve.

Za mene je glavni prioritet uspostava čvrstih temelja za AI. To uključuje kvalitetu podataka, upravljanje, sigurnost i platformu koja pouzdano podržava produktivne AI radne opterećenja. Drugo, tvrtke bi trebale konsolidirati svoju hibridnu cloud strategiju. Ujedinjena platforma pojednostavljuje operacije, poboljšava sigurnost i pruža potrebnu fleksibilnost za buduće AI aplikacije. Treće, automatizacija ostaje ključni čimbenik uspjeha. Tvrtke bi trebale stvoriti timove za platformsko inženjerstvo koji pružaju standardizirana okruženja za samoposluživanje za programere i stručnjake za podatke. To pomaže u rješavanju nedostatka vještina i ubrzavanju inovacija. Četvrto, sljedeću fazu razvoja umjetne inteligencije sve će više karakterizirati autonomni agenti. Stoga bi tvrtke u ranoj fazi trebale istražiti kako se generativna umjetna inteligencija može kombinirati s platformama za automatizaciju. To omogućuje automatizaciju poslovnih procesa u više faza na kontroliran i siguran način. Na kraju, izgradnja stručnosti ostaje ključna. Najuspješnije organizacije istovremeno ulažu u obuku, partnerstva i prijenos znanja unutar svojih timova. Svi su ovi prioriteti usko povezani. Moderna hibridna cloud platforma olakšava upravljanje, ubrzava razvoj stručnosti i smanjuje rizike povezane s prijelazom na produktivnu umjetnu inteligenciju.

Hrvatska danas već ima čvrste temelje. Zemlja ostvaruje dobre rezultate prema pokazateljima inovacija, a interes za VUM-om je velik. Ključno pitanje sada je koliko brzo kompanije mogu napraviti iskorak od obećavajućih pilot-projekata do produktivnih, ekonomski relevantnih primjena VUM-a. Sljedeće dvije do tri godine odredit će koje će organizacije u Hrvatskoj biti među pobjednicima ovog razvoja.