EN DE

Povijesno gledano, najnoviji pad cijena nafte sasvim je logičan

Autor: Miho Dobrašin
16. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Recesija i usporavanje gospodarstva logično dovode do pada cijene nafte, no sad bi uzrok mogla biti i očekivanja ulagača

Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu spustila se ovog tjedna ispod 100 dolara za barel, što je pad veći od 30 posto u odnosu na rekord postavljen 11. srpnja ove godine. Pad cijene nafte nije neočekivan, štoviše, sasvim je logičan. Naime, povijesno gledano, nafta je uvijek klizala prema dolje kada bi se pojavili znakovi recesije i usporavanja gospodarstva, no za razliku od prošlih vremena, nikada skokovi i padovi nisu bili tolikog intenziteta. Odgovor bi mogao ležati u očekivanjima i globalizaciji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Premda su događaji poput Velike krize 1929., Prvi i Drugi svjetski rat zasigurno doveli do usporavanja globalnog gospodarskog rasta, o rastu se u akademskim krugovima počelo govoriti tek od 50-ih godina. Paralelno s njim rasla je i potražnja za naftom. Naime, do 1973. godine cijene nafte bile su stabilne i kretale su se na razini oko 20 dolara za barel (preračunano u današnjim terminima). No Jomkipurski (Listopadski) rat, kada su se sukobili Izrael, s jedne, te Sirija i Egipat, s druge strane, uz podršku Zapada Izraelu, smanjio je proizvodnju za oko 4 milijuna barela dnevno čime je cijena utrostručena. Dio zemalja predvođenih SAD-om, najvećim potrošačem nafte, koji je već početkom 70-ih zapao u recesiju, smanjio je potražnju što je donekle spustilo cijene nafte. No već 1979./80. dolazi do drugog naftnog šoka uzrokovanog Iranskom revolucijom i Iransko-iračkim ratom čime je svjetska proizvodnja pala za oko 10 posto, dok je cijena odletjela na rekordnu razinu. Posljedično izbijanje recesije u mnogim zemljama, napose SAD-u i Europi, dovelo je do strelovitog spuštanja vrijednosti nafte na svjetskom tržištu. Sve do 1985., kada su gospodarstva ponovno ušla u razdoblje ekspanzije. Godine 1991. SAD ulazi u rat u Iraku, ali i recesiju čime cijene prvo rastu pa padaju. Početak 90-ih godina obilježile je i recesija u Skandinaviji potaknuta slomom tržišta nekretnina. No od 1993. do 1997. dolazi do snažnih stopa gospodarskog rasta u mnogim dijelovima svijeta i time cijena nafte. Godine 1997. počinje Azijska kriza, a tamošnju recesiju prati i spuštanje cijene nafte. No 1998. recesija u Rusiji, s obzirom da je riječ o velikom proizvođaču nafte, izaziva zabrinutost na financijskim tržištima koja su u odnosu na prethodna razdoblja počela sve više špekulirati s naftom što podiže njenu vrijednost. Pucanje poznatog dot.com balona u SAD-u 2001. nanovo pritišće cijene nafte prema dolje. No od tada pa do danas vrijednost nafte strelovito je porasla premašivši rekord. Stope gospodarskog rasta, posebice u Aziji i Latinskoj Americi, zabilježile su nezapamćene razine, porastao je broj stanovnika na Zemlji, a globalizacija i razvoj financijskih tržišta otvorili su prostor špekulantima. Premda različite vijesti poput političkih napetosti, vojnih sukoba, uragana, novih tehnologija i slično određuju svakodnevno kretanje cijene nafte, nijedan faktor nije toliko pouzdan kao recesija, barem ako je suditi po povijesnim podacima. Danas, međutim, cijena nafte pada i već pri prvim procjenama kako će najbogatije zemlje svijeta imati dva kvartala negativnog rasta, a nakon što su se pojavili i prvi službeni podaci za eurozonu, Britaniju i Japan njen drastičan pad sasvim je logičan. Isto kao i odluka špekulanata koji na krilima jačanja dolara u odnosu na druge valute smanjuju kupnju nafte rušeći pritom njenu cijenu.

Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu spustila se ovog tjedna ispod 100 dolara za barel, što je pad veći od 30 posto u odnosu na rekord postavljen 11. srpnja ove godine. Pad cijene nafte nije neočekivan, štoviše, sasvim je logičan. Naime, povijesno gledano, nafta je uvijek klizala prema dolje kada bi se pojavili znakovi recesije i usporavanja gospodarstva, no za razliku od prošlih vremena, nikada skokovi i padovi nisu bili tolikog intenziteta. Odgovor bi mogao ležati u očekivanjima i globalizaciji.

Premda su događaji poput Velike krize 1929., Prvi i Drugi svjetski rat zasigurno doveli do usporavanja globalnog gospodarskog rasta, o rastu se u akademskim krugovima počelo govoriti tek od 50-ih godina. Paralelno s njim rasla je i potražnja za naftom. Naime, do 1973. godine cijene nafte bile su stabilne i kretale su se na razini oko 20 dolara za barel (preračunano u današnjim terminima). No Jomkipurski (Listopadski) rat, kada su se sukobili Izrael, s jedne, te Sirija i Egipat, s druge strane, uz podršku Zapada Izraelu, smanjio je proizvodnju za oko 4 milijuna barela dnevno čime je cijena utrostručena. Dio zemalja predvođenih SAD-om, najvećim potrošačem nafte, koji je već početkom 70-ih zapao u recesiju, smanjio je potražnju što je donekle spustilo cijene nafte. No već 1979./80. dolazi do drugog naftnog šoka uzrokovanog Iranskom revolucijom i Iransko-iračkim ratom čime je svjetska proizvodnja pala za oko 10 posto, dok je cijena odletjela na rekordnu razinu. Posljedično izbijanje recesije u mnogim zemljama, napose SAD-u i Europi, dovelo je do strelovitog spuštanja vrijednosti nafte na svjetskom tržištu. Sve do 1985., kada su gospodarstva ponovno ušla u razdoblje ekspanzije. Godine 1991. SAD ulazi u rat u Iraku, ali i recesiju čime cijene prvo rastu pa padaju. Početak 90-ih godina obilježile je i recesija u Skandinaviji potaknuta slomom tržišta nekretnina. No od 1993. do 1997. dolazi do snažnih stopa gospodarskog rasta u mnogim dijelovima svijeta i time cijena nafte. Godine 1997. počinje Azijska kriza, a tamošnju recesiju prati i spuštanje cijene nafte. No 1998. recesija u Rusiji, s obzirom da je riječ o velikom proizvođaču nafte, izaziva zabrinutost na financijskim tržištima koja su u odnosu na prethodna razdoblja počela sve više špekulirati s naftom što podiže njenu vrijednost. Pucanje poznatog dot.com balona u SAD-u 2001. nanovo pritišće cijene nafte prema dolje. No od tada pa do danas vrijednost nafte strelovito je porasla premašivši rekord. Stope gospodarskog rasta, posebice u Aziji i Latinskoj Americi, zabilježile su nezapamćene razine, porastao je broj stanovnika na Zemlji, a globalizacija i razvoj financijskih tržišta otvorili su prostor špekulantima. Premda različite vijesti poput političkih napetosti, vojnih sukoba, uragana, novih tehnologija i slično određuju svakodnevno kretanje cijene nafte, nijedan faktor nije toliko pouzdan kao recesija, barem ako je suditi po povijesnim podacima. Danas, međutim, cijena nafte pada i već pri prvim procjenama kako će najbogatije zemlje svijeta imati dva kvartala negativnog rasta, a nakon što su se pojavili i prvi službeni podaci za eurozonu, Britaniju i Japan njen drastičan pad sasvim je logičan. Isto kao i odluka špekulanata koji na krilima jačanja dolara u odnosu na druge valute smanjuju kupnju nafte rušeći pritom njenu cijenu.

Kronologija

Sedamdesete
Nakon dužeg perioda stabilnosti, Jonkipurski rat smanjuje proizvodnju te šalje cijenu nafte na rekordnu razinu. Kraj rata i recesija u SAD-u spuštaju cijenu nafte na tržištima.

Drugi šok
Drugi naftni šok 1979./80. podiže cijenu nafte na novu rekordnu razinu te dovodi do stagflacije u SAD-u i Europi, situacije visokih stopa inflacije i pada stopa gospodarskog rasta. Pad potražnja uzrokovan recesijom ruši cijenu nafte.

Šptekulanti
U srpnju je barel probio granicu od 147 dolara pod utjecajem špekulanata, snažnog globalnog gospodarskog rasta i političkih napetosti. Kreditna kriza, uz visoke cijene energenata, dovela je neke zemlje na rub recesije što je dovelo do jačanja dolara i pada cijena.

Autor: Miho Dobrašin
16. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Da, to je sve jako logicno, ali nikad prije nije bilo toliko automobila, toliko strojeva, te toliko ljudi koji svi trebaju i crpe iz istog izvora energije.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close