Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Povijesna topovska kupola dobila novi sjaj

Autor: The New York Times
21. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Godinu dana nakon što je započeo Američki građanski rat u brodogradilištu u New Yorku osvanuo je nov tip bojnog broda – Monitor je bio okovan željezom, nije imao jarbol ni topove. Na vrhu te podmornice nalazila se okretna topovska kupola, koja je bila toliko malena i čudna da su se mnogi stručnjaci pitali kako će ta ploveća “kutija za užinu” uopće ploviti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Međutim, Monitor je zaslužio svjetsku slavu; kupola se održala dugo nakon potonuća. Prije devet godina mornarički su ronioci izronili kupolu, nakon čega je pohranjena u bazen sa slatkom vodom radi zaštite od korozije. Trenutno je izložena na zraku kako bi je djelatnici ovdašnjeg Mornaričkog muzeja restaurirali pa posjetitelji mogu vidjeti uleknuća od udara topova koji bi potopili svakog njezinog suvremenika. Potom će je na petnaest godina pohraniti u bazen sa slatkom vodom dok se ne ukloni dovoljna količina slane vode kako bi trajno mogla boraviti na zraku. Što više znanstvenici ispituju kupolu i 1500 drugih predmeta pronađenih na Monitoru, sve ih više zadivljuje arhitekt broda John Ericsson. Osim kupole koja se okreće 360 stupnjeva, Ericsson je izumio i brojne druge stvari, kao što je kompaktni motor i nova vrsta zahoda. “Monitor je zadivljujuć po tome što je gotovo tajno plovilo jer su svi sustavi osim topništva ispod površine mora”, kaže kustosica Mornaričkog muzeja Anna Holloway.“Čuvanjem motora od napada ostvaren je velik tehnički napredak. Ericsson je ne samo stvorio radikalan i inovativan tip plovila, već su ljevaonice i kovači iz svih krajeva zemlje proizvodili dijelove koji su se savršeno složili u cjelinu.” Teško je pojmiti koliko je ovaj izum bio radikalan u to doba i koliko su sreće imali s njime. Naime, kad je model prvi put predstavljen u Washingtonu, Odbor mornarice za oklopna plovila odbio je nacrt. “Nosite to kući i molite se pred njim”, rekao je jedan član odbora. “Ne bi to bilo svetogrđe jer ovo ne liči ni na što na Zemlji ni na nebesima.”

Godinu dana nakon što je započeo Američki građanski rat u brodogradilištu u New Yorku osvanuo je nov tip bojnog broda – Monitor je bio okovan željezom, nije imao jarbol ni topove. Na vrhu te podmornice nalazila se okretna topovska kupola, koja je bila toliko malena i čudna da su se mnogi stručnjaci pitali kako će ta ploveća “kutija za užinu” uopće ploviti.

Međutim, Monitor je zaslužio svjetsku slavu; kupola se održala dugo nakon potonuća. Prije devet godina mornarički su ronioci izronili kupolu, nakon čega je pohranjena u bazen sa slatkom vodom radi zaštite od korozije. Trenutno je izložena na zraku kako bi je djelatnici ovdašnjeg Mornaričkog muzeja restaurirali pa posjetitelji mogu vidjeti uleknuća od udara topova koji bi potopili svakog njezinog suvremenika. Potom će je na petnaest godina pohraniti u bazen sa slatkom vodom dok se ne ukloni dovoljna količina slane vode kako bi trajno mogla boraviti na zraku. Što više znanstvenici ispituju kupolu i 1500 drugih predmeta pronađenih na Monitoru, sve ih više zadivljuje arhitekt broda John Ericsson. Osim kupole koja se okreće 360 stupnjeva, Ericsson je izumio i brojne druge stvari, kao što je kompaktni motor i nova vrsta zahoda. “Monitor je zadivljujuć po tome što je gotovo tajno plovilo jer su svi sustavi osim topništva ispod površine mora”, kaže kustosica Mornaričkog muzeja Anna Holloway.“Čuvanjem motora od napada ostvaren je velik tehnički napredak. Ericsson je ne samo stvorio radikalan i inovativan tip plovila, već su ljevaonice i kovači iz svih krajeva zemlje proizvodili dijelove koji su se savršeno složili u cjelinu.” Teško je pojmiti koliko je ovaj izum bio radikalan u to doba i koliko su sreće imali s njime. Naime, kad je model prvi put predstavljen u Washingtonu, Odbor mornarice za oklopna plovila odbio je nacrt. “Nosite to kući i molite se pred njim”, rekao je jedan član odbora. “Ne bi to bilo svetogrđe jer ovo ne liči ni na što na Zemlji ni na nebesima.”

Ericsson se predsjedniku Abrahamu Lincolnu predstavio kao “inženjer kojemu po vještinama nema ravnog”. No znao je da mu vještine same neće donijeti uspjeh. Taj se rođeni Šveđanin preselio u London, gdje je svako malo izumio nešto novo pa tako i propeler na navijanje koji je zamijenio kotač vojnih parobroda na lopate, no Britanski ga je admiralitet odbio. Nakon kratkog boravka u dužničkom pritvoru doselio je u New York. Američka je mornarica naručila gradnju bojnog broda Princeton, tada jednog od najnaprednijih brodova na svijetu zahvaljujući Ericssonovim inovacijama. Međutim, nakon početnog uspjeha iz posla ga je izgurao partner Robert Stockton, mornarički časnik i budući senator, koji je preuzeo zasluge za Ericssonove izume. Uskoro je uslijedila katastrofa. Princetonom je 1844. godine u društvu državnog vrha putovao predsjednik John Tyler. Prilikom putovanja eksplodirao je top, a u nesreći je stradalo nekoliko ministara i drugih putnika. Ericssonov je partner očito loše sastavio top, no krivnju je pokušao svaliti na Ericssona, zbog čega mu na kraju nije ni platio za rad na izgradnji broda.Ericssona to nije pokolebalo. Napoleonu III. poslao je 1854. godine maketu oklopnog broda s topovskom kupolom; Francuzi su je odbili. Američka se mornarica nije odvažila na gradnju oklopnog plovila dok konfederacijske snage drvenu fregatu Merrimack nisu pretvorili u oklopno plovilo. Unija je objavila oglas u novinama u kojem je tražila nacrte “željeznog, drvenog ili kombiniranog broda”. Ericsson se nije prijavio. Međutim, prijavio se Cornelius Bushnell, brodograditelj i željezničar iz Connecticuta; angažirao je Ericssona, koji mu je ponudio svoj model oklopnog plovila. Kad je vidio model plovila, Bushnell je rekao da je “tad shvatio da za našu vladu i državu ima spasa”, no znao je da mornarica Ericssona i dalje smatra odgovornim za nesreću na brodu Princeton. Bushnell je uspio dogovoriti sastanak s predsjednikom Lincolnom pa je odbor na kraju odobrio nacrt broda. Mornarica je pristala na isplatu 275.000 dolara troškova u ratama, koje je još uvjetovala učinkom broda Monitor u borbi.

Monitor je sagrađen u manje od četiri mjeseca, a prema Virginiji je zaplovio 8. ožujka, na dan kad je i konfederacijski oklopni brod pušten u more.Merrimack, preimenovan u Virginiju, tog je dana već uništio dva bojna broda Unije i činilo se kao da će čitavoj floti doći kraj. Kad je Monitor doplovio, mornari Unije bili su šokirani time koliko je malen. Panični dužnosnici u Washingtonu zabrinuli su se da će Virginia lako doći i do Bijele kuće. No sljedećeg se dana maleni Monitor okomio na robusnu Virginiju, a okršaj je završio neriješeno. Željezni oklop na kupoli debeo 20 centimetara odolijevao je udarima Virginijinih topova. Usto, Monitor je zbog svoje veličine znatno lakše manevrirao; kasnije je postao glavni model oklopnih vozila te primjer okretnih kupola na bojnih brodovima. Brodove Unije čuvao je sve do potonuća 1862. godine u oluji, kad je poginulo 16 članova posade. Pronađen je na 70 metara dubine, a krajem devedesetih godina prošlog stoljeća arheolozi i ronioci mornarice počeli su izranjati dijelove olupine. Nakon što kupola provede još petnaest godina u slatkoj vodi, izložit će je u Mornaričkom muzeju s drugim predmetima. U muzeju se već nalazi replika Monitora u stvarnog veličini. S obzirom na to da su ispumpali vodu, posjetitelji mogu vidjeti kako izgleda cilindrična unutrašnjost broda, visoka nešto manje od tri metra i široka oko šest metara, u kojoj se nekoć stiskalo 19 članova posade i dva topa duljine od četiri metra. Na vanjskom zidu kupole vide se udubine od udara topova te mjesta na kojima su nekad stajale matice; Ericsson je stijenke oklopa pričvrstio klinovima i maticama kako bi posadu zaštitio od šrapnela. Dave Krop, voditelj restauracije, divi se Ericssonovu dizajnu. “Zadivljujuće je to što je u samo četiri mjeseca uspio sagraditi fantastičnu novu vrstu broda”, kaže. “Danas u četiri mjeseca ne možemo ni sklopiti ugovor za gradnju broda, a kamoli ga izgraditi.”

John Tierney

Autor: The New York Times
21. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close