Ovo je doba znanstvene fantastike. I Nasa i Europska svemirska agencija izložile su planove za sljedećih nekoliko desetljeća vezane uz istraživanja planeta i potrage za životom izvan Zemlje.

Ovdje u Nasinom Istraživačkom centru Ames računala pregledavaju svjetlost 156.000 zvijezda u nadi da će se pronaći prve naznake kako čovječanstvo nije samo u svemiru. Zvijezde se prate u satelitskoj osmatračnici Kepler vrijednoj 600 milijuna dolara, a njen posao je provesti neku vrst spiska svjetova u svemiru. Astronomi u Kepleru su 2. veljače izvijestili da su identificirali 1235 mogućih planeta koji kruže oko drugih zvijezda, čime se utrostručio broj poznatih planeta u svemiru. Od tih novih kandidata, njih 68 je manje od svih ranije otkrivenih planeta izvan Sunčeva sustava. Pedeset i četiri ih je u takozvanim nastanjivim područjima, gdje su temperature dovoljno umjerene za održavanje vode u tekućem stanju.Kepler je tek prvi korak u procesu za kojeg se stručnjaci slažu da će potrajati desetljećima.“Mi želimo pronaći život”, rekao je Geoffrey Marcy, astronom s Berkeleyja i član tima Kepler.Glavni znanstvenik na projektu, William Borucki (72), rekao je: “Čvrsto tvrdim da je Kepler važniji od svemirskog teleskopa Hubble. Mi smo ti koji daju podatke koje čovječanstvo treba da bi počelo istraživati svemir.”Trenutno čovječanstvo nema ni novaca ni političke volje za povratak na Mjesec. Voyageru 1, koji sada putuje prema područjima onkraj Sunčeva sustava brzinom od 62.765 kilometara na sat, trebalo bi 300.000 godina da prijeđe 20 svjetlosnih godina i dođe do Gliesea 581, jednog od najbližih planetarnih sustava; Keplerovi planeti su udaljeni od 500 do 3000 svjetlosnih godina.Znanstvenici se slažu da je ovo više od jednostavne intelektualne vježbe. Tradicionalni vjerski prikazi nas samih kao Božjih stvorenja ili čak Boga mogli bi doći u pitanje ukoliko ikada na nekom mjesecu ili planetu otkrijemo zapjenjenu lokvu s vanzemaljcima drugačijeg kemijskog sastava.

Nadalje, čovječanstvo će kadtad izgubiti Zemlju kao dom, bilo zbog globalnog zatopljenja, kuge, ubojitog asteroida ili neizbježnog gašenja Sunca. Tek 1995. su švicarski astronomi u ženevskoj osmatračnici otkrili prvi planet u orbiti oko zvijezde nalik Suncu koristeći takozvanu metodu “njihanja”.Kad planet kruži oko svoje zvijezde, na određeni je način gravitacijom privlači, pa ta zvijezda ide pomalo naprijednatrag, odnosno njiše se, budući da i zvijezda i planet kruže oko istog gravitacijskog centra. Pogled Keplera usmjeren je na komadić nebeskog svoda diljem Sjevernog križa, prema sazviježđima Cygnus i Lyra koja sadrže preko 4,5 milijuna zvijezda. Posao mu je svakih pola sata izmjeriti svjetlost 156.000 tih zvijezda i tražiti ponavljanje zarona koje uzrokuju planeti u prolazu, to jest njihovi “tranziti”. Što više puta planet ukriži put sa svojom zvijezdom, to će ga lakše računala prepoznati i obilježiti. A prva otkrića Keplera doista su se ticala planeta kojima treba nekoliko dana da okruže svoja sunca u bliskoj orbiti. Zemlji treba jedna godina da okruži Sunce, pa bi tako njezinoj inačici u Cygnusu trebalo nekoliko godina da se pojavi u podacima Keplera.“Pronaći ćemo planete veličine Zemlje u nastanjivim zonama”, predvidio je doktor Marcy u prosincu. Ali, postoji jedna poteškoća u vezi potvrđivanja postojanja tih planeta. Takvi planeti ne bi izvršili dovoljno jak gravitacijski trzaj na svoja sunca da bi ih se moglo otkriti metodom “njihanja”, što je glavni način mjerenja njihove mase.

Umjesto da potvrde postojanje takvih planeta, astronomi u Kepleru raspravljaju o tome kako će ih “učiniti važećima” putem teleskopa velike snage kako bi se uvjerili da, primjerice, postoji samo jedna zvijezda, a ne dvije od kojih je jedna u pomrčini, ili da se ne radi o nekom drugom fenomenu koji oponaša sjenu planeta. Kao posljedica toga, sve će više Keplerovih budućih službenih izjava biti u svojoj naravi statističko. Natalie Batalha s kalifornijskog sveučilišta San Jose State, zamjenica voditelja tima Kepler, izjavila je da bi u konačnici mogli imati oko 100 planeta, od kojih će biti sigurni u njih 80 posto, što znači da će imati 80 planeta. Ovo je korisno za popis, ali i ne pomaže baš ako tražite mjesto za život. Međutim, primarni cilj Keplera oduvijek je bio pružiti nam statističke podatke, a ne odrediti pojedinačne planete. Karta novih svjetova izgleda ovako, objasnila nam je doktorica Batalha: prvo, Kepler otkrije koliko je tih novih Zemalja i koliko su daleko. Taj podatak potreban je za sljedeći korak: misija s ciljem pronalaska Zemlji sličnih planeta koji su dovoljno blizu za izučavanje. No, s udaljenosti od 500 do 3000 svjetlosnih godina, Keplerovi planeti predaleko su za intenzivno i izravno promatranje.A što ako konačno pronađemo to što tražimo? “Činjenica da pronalazimo mnogo Zemalja”, izjavio je Borucki, “samo znači da moramo uložiti mnogo više novca u nadolazeću misiju te otkriti govore li engleski ili francuski”.

Dennis Overbye

Online – Tamo daleko

Lovci na planete proučavaju vibracije zvijezda i pretvaraju ih u glazbu: nytimes.com/science

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?