Energetsko tržište prolazi kroz jednu od najvećih transformacija u posljednjih nekoliko desetljeća. Za poduzetnike, energija više nije samo trošak koji treba optimizirati, nego sve češće postaje resurs kojim se može aktivno upravljati, pa čak i ostvarivati dodatni prihodi. U takvom okruženju baterijski spremnici za skladištenje električne energije iz statusa tehnološke inovacije sve brže prelaze u standardni dio energetske infrastrukture industrijskih i poslovnih sustava.
Interes domaćih poduzetnika za baterijske sustave značajno raste, a razlozi su višestruki: od sve izraženijih cjenovnih oscilacija na tržištu električne energije, preko značajnog pada cijena tehnologije, do napretka digitalnih alata koji omogućuju precizno upravljanje proizvodnjom, potrošnjom i pohranom energije. U središtu tog trenda nalazi se nova poslovna logika – energija se više ne troši samo kada je dostupna, nego se skladišti kada je jeftina i koristi ili prodaje kada je najvrjednija.
Od viška energije do tržišne prilike
„Na europskim tržištima električne energije, razlike u cijenama unutar istog dana postaju sve izraženije: između 10 i 17 sati, kada solarne elektrane proizvode najviše, cijene se često spuštaju na vrlo niske ili negativne razine. U večernjem vršnom opterećenju (oko 18–21 sat), nakon pada solarne proizvodnje, cijene vrlo često naglo rastu. Ovaj obrazac nastaje jer proizvodnja iz solarnih izvora nije fleksibilna i ne može se lako smanjiti, dok potražnja za električnom energijom u večernjim satima ostaje visoka, što povećava volatilnost i važnost fleksibilnih sustava poput baterija i regulacijskih rezervi“, pojašnjava Marijeta Majer, direktorica sektora energetskih projekata u tvrtki ENNA Next, koja je u 2025. godini ugovorila više baterijskih projekata.
„Tijekom sunčanih sati proizvodnja solarnih elektrana često premašuje trenutnu potražnju, što znači da se višak energije predaje u mrežu po vrlo niskim cijenama i u tom trenutku nije isplativo prodavati. Baterije omogućuju da se taj višak energije skladišti i kasnije koristi, bilo za vlastite potrebe kada potražnja raste ili za prodaju u povoljnijim uvjetima, kada je cijena električne energije viša“, kaže Majer.
Takva dinamika postupno mijenja ekonomiku obnovljivih izvora. Prema podacima SolarPower Europe, 2025. godine na razini Europske unije prvi put od 2016. zabilježen je pad novih instalacija solarnih elektrana. Jedan od razloga je smanjenje tržišne vrijednosti energije proizvedene iz solarnih sustava. Iako u Hrvatskoj solarni kapaciteti i dalje rastu, tržište jasno pokazuje da projekti bez mogućnosti fleksibilnog upravljanja energijom postaju izloženiji tržišnim rizicima.
Upravo zato baterijski sustavi sve više dobivaju ulogu aktivnog tržišnog alata. Osim optimizacije vlastite potrošnje, omogućuju arbitražu – kupnju ili skladištenje energije kada je jeftina te njezinu prodaju kada cijena raste – ali i sudjelovanje u pružanju pomoćnih usluga elektroenergetskom sustavu.
„Na taj način sustav dobiva dvostruku korist: korisnici mogu bolje iskoristiti vlastitu proizvodnju i povećava se njihova samodostatnost, a mreža dobiva stabilniji i predvidljiviji tok energije, uz mogućnost rasterećenja u vršnim periodima i doprinos stabilizaciji cijene otkupa električne energije“, dodaje Majer.
Dugogodišnji pad cijena baterijskih sustava učinio je skladištenje energije sve konkurentnijim. Prema podacima Energy Storage Europe, jedinični trošak instaliranih sustava smanjio se za oko 93 posto između 2010. i 2024. Međutim, od 2025. i početkom 2026. cijene bilježe umjereni rast, što je posljedica rasta cijene litija, ključne sirovine za litij-ionske baterije te geopolitičkih i poreznih promjena koje utječu na izvoz. Isto tako, visoka globalna potražnja za stacionarnim baterijama i električnim vozilima dodatno podiže troškove. Ipak, baterijska skladišta i dalje ostaju financijski isplativa i ključna za optimizaciju korištenja obnovljivih izvora energije, što otvara nove mogućnosti za investitore i korisnike.
Virtualne elektrane
Kako raste važnost fleksibilnosti, sve veću ulogu dobivaju virtualne elektrane, digitalne platforme koje povezuju različite proizvođače i potrošače energije u jedinstveni sustav. Industrijski pogoni, solarne elektrane, vjetroelektrane i baterijski sustavi tako zajednički sudjeluju na tržištu, a njihova proizvodnja i potrošnja koordiniraju se u stvarnom vremenu.
ENNA Next u tom sustavu djeluje kao agregator, koordinirajući proizvodnju, potrošnju i pohranu energije te pružajući uslugu uravnoteženja elektroenergetskog sustava, za što operator prijenosnog sustava plaća naknadu. Time poduzeća koja sudjeluju u virtualnoj elektrani ostvaruju dodatne prihode.
„Kad je elektroenergetska mreža preopterećena, agregator na zahtjev operatora sustava (HOPS-a) prilagođava rad sustava smanjenjem proizvodnje i povećanjem potrošnje, a u razdobljima nedostatka energije čini suprotno; povećava proizvodnju i smanjuje potrošnju kako bi se održala stabilnost mreže“, objašnjava Majer.
Napredni algoritmi analiziraju podatke u stvarnom vremenu, optimiziraju rad sustava i omogućuju veću efikasnost bez utjecaja na redovne poslovne procese poduzeća. Proces uključivanja započinje analizom postojećih kapaciteta i energetske infrastrukture, nakon čega se sustav integrira u virtualnu elektranu.
ENNA Next je 2024. godine dobila dozvolu Hrvatske energetske regulatorne agencije za obavljanje djelatnosti agregiranja, a već 2025. postala je aktivni sudionik u uravnoteženju elektroenergetskog sustava, pružajući automatsku (aFRR) i ručnu (mFRR) rezervu snage. Ubrzo nakon toga tvrtka je prva izdala ponudu i dobila potvrdu za pružanje aFRR+ usluge, te i danas ostaje jedini pružatelj te usluge na hrvatskom tržištu.
U kontekstu širenja virtualnih elektrana i baterijskih sustava nameće se i pitanje tko trenutačno prednjači u njihovoj implementaciji.
„U Hrvatskoj raste interes za baterijske sustave i agregiranje, no najaktivniji su energetski sektor i industrija, dok logistika i trgovina još pokazuju sporiji, ali rastući angažman. Energetske tvrtke fokusirane su na integraciju obnovljivih izvora i stabilnost mreže, koristeći baterije za optimizaciju opterećenja i sudjelovanje u tržišnim mehanizmima. Industrija koristi baterije za smanjenje troškova energije i vršnih opterećenja (peak shaving), dok logistika i trgovina prvenstveno nastoje stabilizirati troškove u skladištima i maloprodaji. Ukratko, energetski sektor i industrija vode implementaciju, a ostali sektori tek prate trend“, ističe Majer.
No, uz sve navedene prednosti, za industrijske korisnike presudno je pitanje koliki je tipičan povrat investicije u baterijski sustav i koji faktori najviše određuju njegovu isplativost.
„Jedan od najvažnijih čimbenika je promjenjiva cijena električne energije. Industrijski sustavi koriste periodične razlike u cijenama – punjenje baterija kada je energija povoljnija i pražnjenje kada je skuplja – što omogućuje optimizaciju troškova i skraćuje vrijeme povrata ulaganja.
Drugi ključni faktor je struktura troškova sustava. Uključuje inicijalne troškove (CAPEX) za baterije, invertere, instalaciju i integraciju, te operativne troškove (OPEX) za održavanje i upravljanje sustavom. Kvalitetna integracija i učinkovito upravljanje često imaju veći utjecaj na ROI od same cijene baterija, jer osiguravaju maksimalno iskorištavanje kapaciteta i dugovječnost sustava.
Dodatni prihodi dolaze od peak shavinga, agregiranja i arbitraže, što dodatno poboljšava isplativost ulaganja. Ove aktivnosti omogućuju industrijskim korisnicima da ne samo smanje troškove električne energije, nego i zarađuju pružanjem fleksibilnosti mreži i sudjelovanjem u tržišnim mehanizmima.
Značajnu ulogu imaju i poticaji i regulatorni okvir. EU i hrvatski programi sufinanciranja mogu pokriti dio inicijalnih troškova, često do 30 %, čime se dodatno skraćuje povrat investicije. U konačnici, povrat investicije ovisi o kombinaciji cijene energije, troškova sustava, dodatnih prihoda od tržišnih usluga i poticaja. Pravilno projektirani i učinkovito upravljani sustavi omogućuju industrijskim korisnicima smanjenje troškova, dodatne prihode i brži povrat ulaganja, čineći ih sve privlačnijim rješenjem u Hrvatskoj i Europi“, zaključuje Majer.
Stabilizacija tržišta plina, ali fokus ostaje na fleksibilnosti
Uz razvoj novih energetskih rješenja, ENNA Next ostaje aktivna i na tržištu prirodnog plina. Diversifikacija dobavnih pravaca, stabilna opskrba iz Norveške i rast LNG kapaciteta smanjili su rizik od nestašica, iako cijene ostaju osjetljive na vanjske utjecaje.
„U takvom tržišnom okruženju ENNA Next je dodatno ojačala svoju ulogu pouzdanog opskrbljivača prirodnim plinom, s naglaskom na dugoročnije ugovorne odnose, optimizaciju troškova nabave i aktivno upravljanje portfeljem. Poseban fokus bio je na smanjenju izloženosti kratkoročnim tržišnim šokovima i osiguravanju stabilnih rješenja za krajnje kupce, osobito u industrijskom sektoru“, kaže Majer.
Energija kao strateška poslovna prednost
Energetski sektor ulazi u fazu u kojoj uspjeh sve manje ovisi o samoj proizvodnji, a sve više o sposobnosti upravljanja energijom. Fleksibilnost, skladištenje i digitalna optimizacija postaju ključni elementi konkurentnosti, dok baterijski sustavi i virtualne elektrane otvaraju prostor za nove poslovne modele. Za poduzetnike to znači temeljnu promjenu perspektive: energija više nije samo operativni trošak, nego strateški resurs kojim se može aktivno upravljati – radi veće stabilnosti, smanjenja troškova i stvaranja dodatnih prihoda.
* Sadržaj omogućila ENNA Grupa
