Hrvatski autoklub ove godine, u lipnju, obilježava 120. godišnjicu postojanja. Jedna su od najbrojnijih i najstarijih domaćih udruga te jedan od najstarijih i najprepoznatljivijih europskih autoklubova. Kad je o brojnosti članstva riječ, dugoročni im je cilj obuhvatiti 20 posto vozačke populacije. Okrugla obljetnica povod je za razgovor s predsjednikom HAK-a Ivom Bikićem.

U godini u kojoj HAK slavi 120. rođendan vozače očekuju brojne promjene.

To je prilika za pogled unatrag, kao i za pogled unaprijed. Naša uspješnost tijekom toga dugog razdoblja odraz je i originalne ideje naših osnivača da će kao vlasnici te novotarije – automobila, kojem su se u to vrijeme brojni naši sugrađani čudili i pružali otpor, osnovati udrugu građana kojom će se suočiti sa svime što ta nova vrsta cestovnog prometa donosi. Njihova je ideja prožeta vrijednostima suradnje, zajedništva, pomaganja i uzajamnosti te solidarnosti. Imali su kreativnu viziju društva koje žele unaprijediti, koju je realitet ubrzo nadmašio. HAK i danas ponavlja i interpretira te ideje i vrijednosti u novim uvjetima, tehnologijama, formatima. Te vrijednosti i rad na općemu društvenom interesu osnova su našeg identiteta i otpornosti.

Koliko je u Hrvatskoj trenutačno osoba s važećom vozačkom dozvolom? Koliko HAK ima članova?

Prema dostupnim statističkim podacima, na dan 31. prosinca 2024. u Hrvatskoj je bilo 2.340.080 vozača. Koncem veljače 2026. imali smo oko 235.000 članova i korisnika. Dio te brojke, oko 23.000 osoba čine korisnici programa Moje prvo članstvo kojim mladim vozačicama i vozačima nakon polaganja vozačkog ispita poklanjamo besplatnu godinu mini-članstva kako bi imali našu podršku u trenucima kada vozilom prelaze prve samostalne kilometre na cesti.

U EU na snagu stupa propis o probnoj vozačkoj dozvoli. Smatrate li da je to dobar potez? Koji su nedostaci, iz onoga što je zasad poznato?

Propis o probnom razdoblju upravljanja vozilom u EU stupio je na snagu 26. studenoga 2025., a razdoblje za implementaciju iznosi tri godine od dana stupanja na snagu i još godinu dana za neposrednu pripremu, dakle za četiri godine. Trajanje probnog razdoblja upravljanja vozilom ne može biti kraće od dvije godine, a odnosi se na sve nove vozače koji polože vozački ispit bez obzira na dob. Cilj je poboljšati sigurnost cestovnog promet strožim pravilima za nove vozače u pogledu svjesnosti rizika i opasnosti u prometu te stjecanja navika sigurnijeg ponašanja u prometu. Konkretne mjere strožih pravila ponašanja utvrđuje država koja izdaje vozačke dozvole. Smatramo da kvalitetno osmišljena stroža pravila ponašanja i njihova dosljedna provedba mogu doprinijeti smanjenju broja prometnih nesreća novih vozača i povećanju sigurnosti cestovnog prometa.

Tko bi trebala biti osoba koja će se voziti s novim vozačem?

Novi izvor prihoda

Raste interes poduzetnika za ugradnju baterija, sada je jasno i zašto

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Novi propisi EU o vozačkim dozvolama uvode sustav vožnje uz pratnju. Takvim pristupom omogućuje se mladim osobama da polože vozački ispit B kategorije s navršenih 17 godina. Međutim, mogu upravljati vozilom samo uz pratnju osobe na suvozačkom mjestu koja može pružati savjete za sigurno upravljanje vozilom. Ta se osoba mora pridržavati pravila o zabrani vožnji pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i mora ispunjavati propisane uvjete – mora imati navršene najmanje 24 godine, mora imati vozačku dozvolu odgovarajuće kategorije koja je izdana u državi članici EU prije više od pet godina i u posljednjih pet godina ne smije imati izrečenu zabranu vožnje u državi članici koja je izdala vozačku dozvolu. Smatramo da bi nakon uvođenja mogućnosti upravljanja vozilom uz pratnju, najbolje rješenje bilo da to budu roditelji ili staratelji.

Kada bi probna vozačka dozvola trebala zaživjeti u Hrvatskoj?

Model probne vozačke dozvole u Hrvatskoj za AM, A1, A2, A, B i C1 kategoriju za mlade vozače propisom je bio uveden još 2005. na razdoblje od dvije godine. Sadržavao je mjere ograničenja brzine kretanja na određenoj vrsti ceste – smanjenje za 10 km/h, nultu tolerancija na alkohol i opojne droge, dopuštenu snagu motora vozila do 75 kW za B kategoriju, zabranu upravljanja vozilom na cesti u prometu od 23 do 5 sati, osim ako je u vozilu s vozačem osoba starija od 25 godina koja ima najmanje vozačku dozvolu B kategorije i kojoj nije izricana zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. Cilj donesenih mjera bio je utjecati na promjenu obrasca ponašanja mladih vozača u prometu, a time i na smanjenje broja prometnih nesreća i smrtnog stradavanja u tim nesrećama kao rizične skupine. Nakon problema vezanih za praktičnu provedbu, 2008. odustalo se od takvog modela. Primjena probnog razdoblja upravljanja vozilom trebala bi u Hrvatskoj ponovno zaživjeti najkasnije za četiri godine od dana stupanja propisa na snagu, odnosno od 26. studenoga 2029.

Kakav je vaš stav o polaganju vozačkog ispita za moped u dobi od 15 godina? Smatrate li da je bolje u ulogu vozača uskočiti s 15 godina na dvokotaču ili dvije godine poslije za upravljačem automobila?

Najniža dob za polaganje vozačkog ispita AM kategorije, odnosno za moped, u Hrvatskoj je 15 godina, odnosno 14,5 godina za početak osposobljavanja iz teorijskog dijela. Prema dostupnim statističkim pokazateljima, godišnje u prosjeku oko 200 kandidata za vozače položi vozački ispit za AM kategoriju, oko 1300 kandidata polaže ispit za A1 kategoriju s minimalno 16 godina, oko 2000 kandidata za A2 kategoriju s 18 godina te oko 5000 kandidata za A kategoriju starijih od 24 godine. Oni koji imaju vozačku dozvolu za upravljanje vozilom A2 kategorije tijekom najmanje dvije godine mogu polagati ispit za A kategoriju i s 20 godina. Smatramo kako to omogućava proaktivni pristup i postupno stjecanje vozačkog iskustva na pojedinoj kategoriji vozila na dva kotača, ovisno o motivaciji i namjerama vozača za posjedovanjem određene kategorije vozačke dozvole za upravljanjem vozilima na dva kotača, odnosno motociklima.

Zbog čega je u Hrvatskoj tako malo djece osposobljeno za samostalno upravljanjem biciklom u prometu?

HAK desetljećima provodi preventivno-edukativne programe usmjerene na djecu i mlade. Od programa “Vidi i klikni” namijenjenog predškolcima i prvašićima, preko programa za prvašiće prilikom polaska u školu “Sigurno u školu”, zatim državnog natjecanja za učenice i učenike petih razreda “Sigurno u prometu” te programa za srednjoškolce “Klik”. Također, s MUP-om provodimo i ispite iz Programa osposobljavanja za upravljanje biciklom, koje samostalno financiramo i voljeli bismo da imamo puno više angažmana. U 2025. smo imali porast od gotovo 30 posto, na oko 3300 prijavljenih sudionika. No, to je premalo u odnosu na potrebe i u usporedbi s ukupnim brojem učenika koji bi mogli sudjelovati – ukupno 35.000 djece petih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj.

Naš je angažman odraz našeg opredjeljenja kao udruge vozača, našeg zalaganja za porast cestovne sigurnosti cjeloživotnom edukacijom. Djeca i mladi sudjelujući u tim programima upoznaju se s prometnim pravilima i propisima, razvijaju potrebne vještine i – ono najvažnije – usvajaju vrijednosti tolerancije i poštovanja drugih sudionika. Time utječemo na njih kao buduće vozačice i vozače motocikala, automobila i drugih vozila. Te aktivnosti su dobrovoljne i izvan školskog kurikula. Prema našem iskustvu, školski sustav je ključan za veći broj sudionika pa smo zajedno s MUP-om i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, odnosno Agencijom za odgoj i obrazovanje u proteklih godinu dana pokrenuli inicijativu unapređenja postojećeg modela koji bi omasovio te programe. Postoji volja i interes i na tragu smo rješenja.

Jesu li električni romobili zaista najveće prometno zlo današnjice? Kako ih uklopiti u ekosustav sigurnog prometovanja?

Električni romobili, naravno, nisu najveće prometno zlo. Kao jedno od osobnih prijevoznih sredstava mikromobilnosti, postali su dio svakodnevice u Hrvatskoj i širom Europe, zbog svoje praktičnosti, jednostavnosti i zabavnosti korištenja, dostupnosti i zaštite okoliša. Ta sredstva nadopunjuju i obogaćuju promet i doprinose njegovoj integriranosti i efikasnosti.

Zabrinjavajući je porast broja nesreća u kojima sudjeluju e-romobili, i stradavanja, a posebno jer u tome znatno sudjeluju upravo djeca i mladi. Samo u 2025. dogodilo se 640 prometnih nesreća u kojima su sudjelovala osobna prijevozna sredstva, što je u odnosu na 2024. porast za oko 63 posto. Korisnici osobnih prijevoznih sredstava često nisu svjesni prometnih pravila i propisa, a međunarodna istraživanja pokazuju da se gotovo 60 posto pješaka ne osjeća sigurno u interakciji s e-romobilima. Veća raznolikost u vrstama vozila na našim cestama ne bi smjela donositi i veće rizike – svi moramo raditi na tome da sve veća raznolikost ne smanji cestovnu sigurnost. Zato i postoji potreba za povećanjem osviještenosti o pravilima i propisima, gradnji adekvatne infrastrukture i sigurnijem ponašanju u cestovnom prometu. Ključni su to razlozi zašto smo 2025. pokrenuli novi program “Sigurna vožnja e-romobila” kojim želimo povećati sigurnost korisnika e-romobila. Provodi se u učionici, uključujući i simulator vožnje e-romobila, ali i praktičnim vježbama na biciklističkom vježbalištu. Radimo na tome da se program omasovi, kao i na izgradnji biciklističkih vježbališta u svim područjima Hrvatske.

U Hrvatskoj pada broj stradalih u prometu, ali i dalje smo na začelju Europske unije. Kako konkretno stojimo, kakve su nam najnovije brojke?

Točno! Iz godine u godinu broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama u Hrvatskoj se smanjuje. Posebno je to važno promatrati u određenom razdoblju. Tako je, primjerice, 1990. u prometnim nesrećama smrtno stradalo 1360 osoba, dok je 2000. smrtno stradalo 655 osoba, 2010. smrtno je stradalo 426 osoba, 2020., koju je obilježila pandemija COVID-19 te značajno smanjena mobilnost, smrtno je stradalo 237 osoba. Protekle godine smrtno je stradala 261 osoba. To je nešto više smrtno stradalih u odnosu na 2024., ali do sada treća godina s najmanje poginulih osoba u prometnim nesrećama u Hrvatskoj. Pri tome je važno naglasiti da je Hrvatska izrazito automobilistička turistička destinacija, da je tranzitna i da je od 261 lani poginule osobe bilo 45 stranih državljana. Na cestama Europske unije tijekom 2024. poginulo je 19.800 osoba, što je blago smanjenje od tri posto u odnosu na 2023. Međutim, situacija se i dalje presporo poboljšava. Ovim tempom većina država članica EU neće uspjeti ostvariti cilj da se broj smrtnih slučajeva na cestama do 2030. prepolovi. Napredak u području sigurnosti prometa na cestama u cijelom EU i dalje je neujednačen. Neke države ostvaruju znatan napredak, druge teško smanjuju broj smrtnih slučajeva. Prosjek na razini EU iznosi 44 smrtno stradale osobe na milijun stanovnika u prometnim nesrećama.

U kojem je postotku za nesreću kriv ljudski faktor?

Tri su osnovna faktora cestovne sigurnosti – vozač, vozilo i infrastruktura. Cilj nam je da sve troje bude ocijenjeno s po pet zvjezdica. Ponašanje vozača svakako je ključan faktor, uslijed kojeg je cestovna sigurnost u pojedinoj državi bolja ili lošija. Ponašanje drastično varira, ali po nekim istraživanjima, koja su prihvaćena na razini EU, odgovornost je na čovjeku u više od 95 posto slučajeva – samostalno ili u kombinaciji s cestovnim ili faktorom vozila. Cestovna infrastruktura i vozila su samostalno odgovorni za preostalih nekoliko postotaka. Zbog prometnih nesreća i gužvi gubi se i do četiri posto BDP-a i tu je prostor i za uštede i investiranje. Hi-Drive projekt u tom smislu je bio instruktivan jer je pokazao pozitivne učinke novih tehnologija, koje su podrazumijevale uporabu naprednih ADAS sustava pomoći vozaču. Tu je važno reći i da je Hrvatska napravila veliki iskorak po pitanju edukacije i osposobljavanja mladih vozača, podigla standarde, uvela audio i video snimanje vozačkih ispita i GPS praćenje u sustav polaganja vozačkih ispita.

Ima li Hrvatska na svojim prometnicama puno opasnih mjesta?

Kao hrvatski nositelj međunarodnog programa prepoznavanja rizika i podizanja sigurnosti prometnica iRAP, u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i MUP-om, od 2010. se sustavno bavimo stanjem na dionicama cesta. Zajedno s cestarima puno smo učinili na integriranju sigurnosti u planiranje investicija i održavanje prometnica te sanaciji opasnih mjesta, osobito na mreži državnih, županijskih i lokalnih cesta koje su imale niže standarde kvalitete infrastrukture i opreme od naših autocesta, što je često opravdano i prometno i ekonomski s obzirom na volumen prometa. Međutim, većina najtežih prometnih nesreća događa se upravo na toj prometnoj mreži iako je ona puno manje prometno opterećena. Cilj UN-a, koji je teško ostvariv u Europi, jest da se do 2030. 75% prometa neke zemlje odvija na cestama s tri iRAP zvjezdice. Taj je cilj istaknut i u našem Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa. Teži se cilju “vizije nula” odnosno prometnom sustavu bez smrtnih stradavanja do 2050. U konačnici cilj je imati ceste koje opraštaju greške vozačima i smanjuju posljedice tih grešaka.

Svijet se ubrzano mijenja. Sve smo otuđeniji, sve se manje oslanjamo na sebe, sve manje znamo o vozilima. Koliko je za vozača danas važno da bude član nekog autokluba?

Pitanje koliko je vozačima važno danas biti član autokluba postavljamo svakog dana tijekom proteklih 120 godina. Relevantni možemo biti propitujući, prateći zbivanja u područjima mobilnosti i sigurnosti te istovremeno proaktivno tražeći i nudeći rješenja. Mislimo da je želja da se sigurno i ugodno dođe na svoje odredište i dalje važna vozačicama i vozačima, a da kad nešto krene krivo zadrže kontrolu. HAK je tu da im to omogući i pomogne kad je najteže – 24 sata dnevno i 365 dana u godini. Naše članstvo osim pomoći na cesti pruža brojne kontrolne preglede koji omogućuju članovima bolje održavanje vozila i time i veću sigurnost u cestovnom prometu.

Današnji vozači, mahom mlađi, ne znaju promijeniti kotač na automobilu, a velik im je izazov i zamjena žaruljice…

Još od Sokrata naovamo starije generacije imaju ozbiljne prigovore na mlade. Nije to samo do vozača, ne bih bio previše kritičan prema njima, radi se i o nastojanjima proizvođača automobila i drugim čimbenicima. Novi automobili tehnološki su sve napredniji, sigurniji i izdržljiviji, i za vozače složeniji u pogledu detekcije neispravnosti i održavanja. Primjerice, samo zamjena žaruljice, odnosno sklopa svjetlosno-signalnih uređaja na novim automobilima zahtijeva odlazak u servis, jer vozaču je teško pa ponekad i nemoguće samom to učiniti, zbog novih tehnoloških rješenja. Činjenica je i da bismo kao vozači trebali bolje brinuti o održavanju naših automobila u pogledu preventivnih pregleda. Međutim, za upravljanje novim automobilima potrebne su neke nove vještine. Umjesto vještina zamjene kotača ili žaruljice potrebno je poznavati uporabu naprednih sustava u vozilu čija je svrha pomoć vozaču, kako bi njegovo upravljanje bilo sigurnije. Automobili će vrlo brzo biti umreženi ne samo s nama nego i s prometnicama i međusobno, a istraživanja iz Hi-Drive projekta pokazuju da se značajan dio vozača ne usuđuje koristiti napredne ADAS sustave iz neznanja i neupućenosti. To su izazovi sadašnjice i budućnosti, koje ugrađujemo u naše djelovanje i u provedbu vozačkih ispita.

HAK je dio europske mreže autoklubova. Sudjeluje li trenutačno u nekom od europskih projekata?

Koncem prošle godine dovršen je projekt Hi-Drive koji je iz Horizon 2020 financirala EU a u kojem je sudjelovalo 11 nacionalnih autoklubova, uključujući i HAK. Riječ je o četverogodišnjem istraživačkom projektu usmjerenom na izazove visoke automatizacije vozila, najvećem projektu te vrste. Cijeli konzorcij uključivao je desetke proizvođača i europskih sveučilišta, a nacionalni autoklubovi su bili zaduženi za informiranje i edukaciju javnosti o standardima i tehnološkim rješenjima implementiranim u automobilima. Raduje nas najava nastavka projekta. Taj projekt nastavlja tradiciju EU projekta e-poziva, telekomunikacijske usluge i elektroničkog sigurnosnog sustava koji je od 2018. obavezan dio opreme u novim automobilima i služi za automatsko pozivanje europskog broja za hitne slučajeve 112. HAK je od 2011. bio uključen u trogodišnji pilot-projekt razvoja te usluge.

Što će u idućih pet godina biti u fokusu Hrvatskog autokluba?

Kao i dosad – razvoj članskih usluga i usluga pomoći na cesti te ulaganja u djelatnosti javnih ovlasti i partnerski odnos s državnim institucijama. Nastavit ćemo pratiti nove trendove i primjenjivati nova tehničko-tehnološka rješenja. Intenzivirat ćemo ulaganja u razvoj i unaprjeđenje prometne preventive kroz nabavu novih tehnoloških rješenja za provedbu preventivno-edukativnih aktivnosti sukladno Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa u našoj državi. Također, fokus će biti na ulaganju u infrastrukturu u Gradu Zagrebu s ciljem izgradnje reprezentativnog ispitnog centa s prometnim vježbalištem za provedbu vozačkih ispita te s modernim biciklističkim vježbalištem za edukaciju djece pješaka i bicikliste te mladih osoba. Smatramo da je moguće i potrebno puno više napraviti na omasovljenju, povećanju broja sudionika preventivno-edukativnih akcija i programa. Na tome je potreban širi društveni angažman, uz MUP i HAK i medije, puno je prostora za uključivanje i lokalnih i državnih institucija, a s ciljem da nam i vozači budu za pet zvjezdica.