Zbog opustošene ekonomije i stope nezaposlenosti od 10 posto američke savezne države punom parom kreću u poticanje poreznih olakšica za korporacije. Samo u posljednjih godinu dana potpomogle su ostanak korporacija na svom teritoriju ili privlačenje novih sa 50 milijardi dolara.

Namjena je potaknuti rast zapošljavanja u saveznim državama, koje su, da paradoks bude veći, ionako financijski ogoljene. One, naime, doslovno preživljavaju na temelju savezne pomoći kako bi pokrile gubitke nastale poreznom motivacijom korporacija pa se “olakšice” gledaju s nevjericom. Zahvalna ekonomija ne libi se ponuđenu pomoć prihvatiti, no ekonomisti s druge strane postavljaju pitanje čuvaju li se tako uopće radna mjesta. Kompanije se i te kako koriste profitabilnim poreznim stimulansima, ali vrlo domišljato, seleći se iz države u državu. Taman dok se uhljebe u jednoj i počnu raditi, druga država ponudi bolje porezne olakšice na koje se tvrtke odmah navuku i doslovno povuku posao sa sobom. Ekonomisti tvrde da će dio država ipak na kraju imati koristi jer se pojedinim tvrtkama neće dati seljakati, no one beskrupuloznije ipak nemaju milosti prema prethodnim domaćinima. Sve to, tvrde upućeni, neće poboljšati, ni dugoročno ni kratkoročno, američko tržište rada. Čelnici General Motorsa mjesecima su bili uvjeravani da bi bilo najbolje da presele barem jednu manju tvornicu u vlasništvu te korporacije u Michigan, Tennesesse ili Wisconsin, da bi krajem lipnja Uprava izabrala Michigan. Glavni razlog su 44 milijuna poticaja te stopostotna porezna olakšica na ulaganja u novu opremu u sljedećih 12 godina. Zadovoljni su svi, i GM i Michigan, čiji je gradonačelnik sam sebi aplaudirao ističući kako će se taj grad boriti za svako radno mjesto. Ipak, takva odluka samo jedne tvrtke neće promijeniti niti ublažiti pad nezaposlenosti u SAD-u. Automobilski gigant će sačuvati 1200 radnika, ali neće zaposliti nove. Ekonomisti vjeruju da porezne olakšice neće ništa promijeniti, tek malo pripomoći lokalnom proračunu. No bez obzira na njihova upozorenja, lokalna samouprava diljem Amerike donosi antirecesijske planove teške i po nekoliko milijardi dolara. Primjerice, Oregon je dao 121 milijun dolara Intelu za porezne olakšice i subvencije, Louisiana je pak sa 358 milijuna dolara privukla filmaše u svoj kraj. Snimanje filmova na lokacijama te države kratkoročno je potpomoglo lokalnu ekonomiju, a dugoročno privuklo turiste. No postoji i crna strane te medalje, a to je proračunski manjak, i to od čak 166 milijardi dolara. Budući da prema američkim zakonima države ne mogu 416 milijuna dolara iz vladinog fonda za oporavak ekonomije relocirati za porezne olakšice, postavlja se pitanje je li takvo privlačenje tvrtki uopće legalno. I dok ih mnogi iz Washingtona prozivaju, lokalni čelnici tvrde da je to jedini način da se održi kakva-takva ekonomija. Ako pokušavate održati vatru, a imate samo žeravicu, bolje bi vam bilo da je potpalite malo bolje, slikovito objašnjavaju svoje pozicije. Za sada nema konsenzusa o tome trebaju li se porezne olakšice ukinuti, ili je to doista jedini način održavanja lokalne ekonomije. Presuditi mora sam Kongres, a u svakom slučaju odluka te institucije mogla bi se, procjenjuju ekonomisti, odraziti i na popularnost predsjednika Baracka Obame, koja po

Opstanak

Širenje operacija
Država Colorado nudi milijun dolara Chalesu Schwabu, vrlo inovativnom američkom brokeru, kako bi proširio svoje poslovne operacije u njihovoj državi. Michigan je osigurao paket poreznih olakšica od 48 milijuna dolara za filmsku industriju, a osim filmaša nadaju se i privlačenju turista na filmske lokacije.

Privlačenje kompanija
Savezna država Connecticut pokušavala je privući Pepsi Bottling Group sa 30 milijuna dolara teškim poreznim olakšicama. Ohio je dao Macyju milijun dolara kako bi im osigurao opstanak lokalnih ureda, dok je Wal-Martu dao porezne olakšice od 1,7 milijuna dolara. Oregon je pak sa 121 milijun dolara potpomogao Intel na svom teritoriju.