Ovdje na krajnjem jugu Sjedinjenih Američkih Država već godinama živi najveći tabu: javno izražavanje ljubavi prema osobi druge rase. Još prije manje od 45 godina, brak između crnaca i bijelaca bio je protuzakonit, a nakon što je ozakonjen, i dalje su na njega nesklono gledali.

Upravo se zato Jeffrey Norwood, crnac i sveučilišni košarkaški trener, dvoumio oko prihvaćanja posla u Mississippiju. Bio je u ozbiljnoj vezi sa ženom miješanog porijekla. Međutim, tijekom nekoliko posjeta Hattiesburgu, Jeffreyju (48) se svidjelo ono na što je naišao, a to je bila rastuća raznolikost. Stoga se preselio ovamo, vjenčao i dobio dijete koje je na posljednjem popisu stanovništva upisao kao dijete mješane rase. Ta djevojčica jedno je od nekoliko tisuća djece miješane rase u ovoj državi, koja je prema najnovijim podacima Zavoda za popis stanovništva država s najbrže rastućom multirasnom populacijom budući da je ta skupina od 2000. do 2010. godine zabilježila porast od 70 posto.Prema prvom sveobuhvatnom popisu Amerikanaca miješane rase otkad je statistika o njima uvedena 2000. godine, podaci s popisa stanovništva provedenog 2010. pokazuju da se u Sjevernoj Karolini broj stanovnika miješane rase udvostručio. U Georgiji je porastao preko 80 posto, slično kao i u Kentuckyju te Tennesseeju. Sedam milijuna osoba se 2000. godine (2,4 posto ukupnog stanovištva) na popisu stanovništva izjasnilo kao pripadnici više od jedne rase. “Mississippi je državni predvodnik po pitanju povećanja broja miješanih brakova u prošlom desetljeću”, rekao je William H. Frey, demograf u ustanovi za javnu politiku Brookings Institution u Washingtonu. Ipak, ljudi miješane rase čine tek mali dio stanovništva te države: 34.000, odnosno oko 1,1 posto. A mnogi od njih susreću se s ustrajnom rasnom nejednakošću. Ipak, mnogi primjećuju i znatan napredak.Među njima su Jeffrey i njegova supruga Patty, fotografkinja. “Ovdje je sve prošlo doista glatko”, rekao je Jeffrey, koji u Hattiesburgu sada živi već 11 godina.

Za razliku od situacije u brojnim drugim državama, ukupni broj stanovnika u Mississippiju nije značajno porastao u posljednjih desetak godina, što daje naslutiti da ova kulturalna promjena nije primarno posljedica velikog broja pridošlica. Veći dio porasta može se objasniti najnovijim rođenjima. No, dio bi mogao biti rezultat činjenice da stariji Amerikanci, koji su se nekoć izjašnjavali kao pripadnici jedne rase sada mijenjaju način shvaćanja vlastitog identiteta. Miješani brakovi dio su kulture priobalnog Mississippija, koji je tradicijski liberalniji od ostatka države. Crnkinja Sonia Cherail Peeples i njen suprug bijelac Michael Peeples upoznali su se 2003., dok su bili studenti. Njegova obitelj stara je i ugledna obitelj iz Mississippija, baš kao i njezini preci, no njezini nisu bili zemljoposjednici. “Svi su bili prilično otvoreni prema nama”, kaže 29godišnja Sonia o vezi s godinu dana starijim Michaelom. Danas imaju dva sina: Rileyju su tri, a Gannonu je pet godina. Sonia za njih voli reći da su “crnobijeli, a opet cijeli!” Usprkos svemu tomu, neki ih je roditelj jednom prilikom upitao ima li Gannon problema s alergijama jer je “miješanog porijekla”. “Moj me petogodišnjak zna upitati zašto su se ljudi u prošlosti tako loše odnosili prema osobama koje izgledaju poput mene”, kaže Sonia. “Teško je to danas, 2011. godine, objasniti djetetu miješane rase. U savršenom svijetu, rasa uopće ne bi bila važna, no ti su dani još daleko.” Ipak, u njihovoj crkvi možda nisu tako jako daleko, budući da im je pastor bijelac, njegov pomoćnik je crnac, a voditelj zbora je Latino Amerikanac.

Susan Saulny