Pad industrijske proizvodnje u tri najveća gospodarstva eurozone u rujnu dodatno je učvrstio stajalište da je taj blok već zakoračio u recesiju koja bi se mogla pokazati dubljom od očekivane i potrajati tijekom većeg dijela 2009. godine.

Francuski se pad industrijske proizvodnje od 0,5 posto čini gotovo beznačajnim u usporedbi s rekordnim padom od 2,1 posto u Italiji, te 3,6 posto u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu eurozone. Ti podaci pokazuju da je došlo do kočenja gospodarstva eurozone prije nego se prije činilo te ukazuju na mogućnost najmanje pet tromjesečja negativnog rasta zaredom, ocjenjuje ekonomist Bank of America Gilles Moec.“Prije se mislilo da je došlo do stagnacije koju će kreditna kriza u rujnu i listopadu pretvoriti u recesiju, no sadašnji podaci sugeriraju da su stvari pošle krivo prije nego se činilo”, kazao je on. “Sada smo suočeni sa situacijom sličnom recesiji 1992/93., koja bi se mogla dodatno pogoršati.”Francuska, Italija i Njemačka predstavljaju dvije trećine gospodarstva eurozone. Industrijska proizvodnja Francuske i Italije našla se pritisnuta oštrim padom proizvodnje u sektoru automobila, teško pogođenom kreditnom krizom i padom potražnje potrošača.Pad aktivnosti u gospodarstvu eurozone za 0,2 posto u razdoblju od travnja do lipnja prvo je od pokretanja monetarne unije, a analitičari su čak i prije objave najnovijih podataka o proizvodnji isto prognozirali i za treće tromjesečje. Analitičari recesiju definiraju kao dva uzastopna tromjesečja negativnog rasta.Pad talijanske industrijske proizvodnje najsnažniji je od prosinca 1998. te ukazuje na recesiju koja bi se, po riječima analitičara, mogla pokazati izrazito dugotrajnom za gospodarstvo koje već najmanje deset godina ima najslabiji rast u eurozoni. Francuski je pad od 0,5 posto uglavnom u skladu s očekivanjima, a njemački pad industrijske proizvodnje za 3,6 posto najveći je u gotovo 14 godina.
®