Diljem ove države, ljudi pomalo shvaćaju kako je prirodna, a nakon nje i nuklearna katastrofa koja ih je zadesila 11. ožujka na vidjelo iznijela krhkost poslijeratnog gospodraskog poretka te kako oporavak neće značiti povratak u prvobitno stanje.

Stručnjaci se slažu da će obnova zahtijevati novu definiciju samog Japana ukoliko ta država želi ostvariti ekonomski preporod umjesto daljnjeg potonuća u stagnaciju koja je muči već dvadesetak godina. “Ne smijemo dopustiti samosvrhovit oporavak”, smatra Hiroko Ota, bivši ministar financija i potpredsjednik Nacionalnog postdiplomskog instituta za političke studije. “Moramo u ovome pronaći početnu točku nove ekonomije.”Japanu obnova nije strana. Njegova ekonomija u velikoj je mjeri već riješila negativne učinke katastrofalnog potresa koji je 1995. godine pogodio grad Kobe. Međutim, u usporedbi s krizom u Kobeu, Japan kojemu danas predstoji težak zadatak obnove mnogo je slabiji.Otad je prosječna dob stanovništva porasla za oko šest godina što ostavlja posljedice na gospodarski rast. Japan je ograničen i državnim dugom koji je dvostruko veći od vrijednosti njegove ekonomije. Također, od azijskog moćnika bez premca pretvorio se u vječito razočaranje. Posljednja katastrofa bila je previše, s najmanje 25.000 poginulih, štetom u vrijednosti nekoliko bilijuna jena i nuklearnom elektranom Fukushima Daiichi u kojoj radijacija još uvijek nije stavljena pod kontrolu. “Ovo je dosad neviđena katastrofa”, rekao je Takayoshi Igarashi, profesor politike na tokijskom sveučilištu Hosei i član vijeća od kojega je vlada zatražila da izradi nacrt dugoročnog plana obnove. “Japan se nalazi na raskrižju.” Čini se kako su na raskrižju i japanski proizvođači, iako vladina istraživanja pokazuju da su se mnogi od njih iznimno brzo oporavili od posljedica potresa.

Analitičari upozoravaju kako je i najmanja smetnja u japanskom izvozu, uz nestanke električne energije, dovoljna da prekomorski konkureti Japana ostvare prednost.“Koje će nove industrijske grane podržati budućnost Japana? To si pitanje Japan mora postaviti tijekom obnove”, smatra Ryutaro Kono, ekonomist za Japan u tvrtki BNP Paribas.Vlada je obećala ublažiti ekonomski udarac financijskom injekcijom od 4 bilijuna jena (49,7 milijardi dolara) iz proračuna za hitne slučajeve. Japan će uskoro doživjeti najveći skok u nekoliko godina po pitanju ulaganja u javne radove jer će biti potrebno raščistiti obradive površine, popraviti ceste i ponovno izgraditi škole i državne urede.No, Japan također mora paziti da izbjegne zamku u koju je upao 1990ih, kad su loše zamišljeni i provedeni javni radovi toj zemlji ostavili na brigu beskorisne brane i mostove, tvrdi Masayoshi Honma, profesor ekonomije na tokijskom sveučilištu.Honma smatra kako je i lokalna industrija zrela za promjenu smjera. Primjerice, plan kojeg je vlada podržala okupio bi preko 200 malenih ribarskih luka sjeveroistočnog Japana u 11 žarišta.U obalnom gradiću HigashiMatsushima, koji je teško pogođen tsunamijem, uzgajivači kamenica u okrugu Tomei planiraju udruženo poslovanje. Trojica su poginula u tsunamiju kad su ih valovi zajedno s brodicama povukli na pučinu.

Mnogi drugi izgubili su domove, kao i ležišta kamenica o kojima su se pomno brinuli desetljećima kako bi od Miyagi kamenice napravili poželjnu deliciju.Preostala 24 uzgajivača počet će iznova s nakupinom od oko 1000 mladih kamenica koje su “nekim čudom” preživjele, kaže 64godišnji Gensuke Takahashi. “Ne možemo više sami, pogotovo sada”, rekao je dok je popravljao mrežu pored brodice koju dijeli s ostalim uzgajivačima kamenica.Čak i u Tokiju ljudi se mire s činjenicom da povlastice koje su uzimali zdravo za gotovo ovise o industrijskom sustavu koji počiva na geološkom procjepu i energetsko opskrbnom mrežom sklonom prekidima rada. Brojna neonska svjetla ovoga grada i dalje su ugašena, a liftovi ne rade.Tvrtka Tokyu Real Estate Investment Management posjeduje jedan od najgledanijih digitalnih ekrana za oglašivanje iznad prijelaza Shibuya, gdje promet povremeno staje na 30 sekundi te u tom trenu u svakom smjeru prođe 3000 ljudi. Tvrtka je ugasila sjajna svjetla tog ekrana na mjesec dana nakon potresa te uobičajeno svjetlucavo gradsko središte bacila u jezovitu tamu.Ekran sada svijetli, ali samo u određenim razdobljima dana. “Nemoguće je znati što nas čeka”, izjavio je glasnogovornik te kompanije, Akihiro Someya. “Teško je reći hoćemo li se ikada vratiti u normalu.”

Hiroko Tabuchi