Tvrtka Ergis-Eurofilm osnovana je 1922. godine kao mali proizvođač šešira u poljskom gradu Wabrzeznu. No nakon što je Velika depresija pomela Europu, kompanija, koja je do tada postala proizvođač gume, otišla je u bankrot, stotine ljudi izgubilo je posao, a postrojenja su zjapila prazna godinama.

Danas, zbog najteže ekonomske krize u posljednjih nekoliko desetljeća, Poljska se ponovno našla u problemima: industrijska proizvodnja je u posljednjem tromjesečju prošle godine pala po godišnjoj stopi od devet posto, dok je poljski zlot posljednjih mjeseci pao u odnosu na euro. Ovoga se puta kompanija, inače najveći proizvođač plastičnih obloga i laminata u Poljskoj, bolje se snašla. Velikim djelom to je zasluga slučajne akvizicije postrojenja u Njemačkoj unutar eurozone, ubrzo nakon što se Poljska 2004. godine pridružila Europskoj uniji. To znači da kompanija dobar dio svojih prihoda ostvaruje u relativno snažnim i stabilnim eurima. Ipak, igranje u oba svijeta planiranje čini težim. “Uistinu je šteta što Poljska nije u eurozoni”, kazao je vlasnik Tadeusz Nowicki. “Jedan od naših najvećih problema s kojima se suočavamo je procjena razvoja zbog fluktuacija u valutnim tečajevima. Slične pritužbe mogu se čuti u mnogim novim istočnoeuropskim članicama Unije, od kojih su samo dvije, Slovačka i Slovenija, članice eurozone. Globalna financijska kriza znači da su vremena svugdje teška. No u Europi je kriza naglasila nove podjele između onih kompanija koje se nalaze u eurozoni i onih izvan nje. Europska središnja banka (ECB), koja nadgleda zajedničku valutu, novac ubrizgava u sustav kako bi ublažila posljednice krize i ta praksa postaje sve učestalija. Iako zemlje članice eurozone imaju prioritet, takvo je pozajmljivanje postalo manje isključivo. Britanske banke su profitirale kroz svoje podružnice u eurozoni, a ECB je čak i dao zajmove središnjim bankama u Poljskoj i Mađarskoj. No brzina stope po kojoj padaju vrijednosti valuta novih članica EU znatno je pogoršala njihove probleme. Vrijednost poljskog zlota je u odnosu na euro pala za 50 posto. U teoriji to bi trebalo pomoći izvoznicima. No konzultant Aleksander Drzewiecki kaže kako mnoge kompanije ponajprije ovise o uvozu. Poljska je za vrijeme nacionalističko-konzervativne vlade Lecha Kaczynskog bila vrlo skeptična prema euru i zemlja je za sada izgubila mogućnost uvođenja zajedničke europske valute. Češka je pitanje uvođenja eura ostavila otvorenim iako će trebati podršku euroskeptičnog predsjednika Vaclava Klausa. Baltičke zemlje bi se vrlo rado pridružile eurozoni, ali se njihove ekonomije smanjuju toliko brzo da ne mogu udovoljiti traženim kriterijima.