Crni pinot 2007. Velimira Koraka prvi je hrvatski vrhunski crni pinot i svakako među najzanimljivijim vinima koja će biti izložena na Trećem međunarodnom festivalu vina i kulinarstva 28. i 29. studenoga u hotelu Regent Esplanade. Riječ je doista o velikom vinu iako je to tek treći Korakov crni pinot iz mladog vinograda. Berbu 2005. napunio je kao probu i na kušanje ponudio samo gostima svog podruma na Plešivici. Već se tada vidio potencijal te sorte u rukama dobrog vinara. Berba 2006. stigla je i na tržište, a recentna berba, 2007., nešto je sasvim novo u hrvatskom vinarstvu.

Proizveden je metodom njege na kvascima na kojima je bez pretakanja i samo uz povremeno miješanje “sazrijevao” sve do jeseni, dok bačvice nije trebalo isprazniti za novu berbu. Dio vina Korak je napunio i u magnum boce (1,5 litara), i to je pravi trofej koji si treba priuštiti svaki ljubitelj vina od ove zahtjevne burgundske sorte. Kupiti, spremiti u podrum i zaboraviti nekoliko godina. Upravo je mladost jedina mana tog senzacionalnog vina. Inače, Korak je enolog s diplomom zagrebačkog Agronomskog fakulteta, ali u prenesenom značenju mogli bismo reći kako je diplomirao svojim odličnim sauvignonom i rajnskim rizlingom. U toj priči magistrirao je chardonnayom sur lie, dakle također odnjegovanim na kvascima, vinom koje je dokazalo da s Plešivice mogu stizati vinski vrhunci. Ta su mu vina, podjednako dobra iz nekoliko uzastopnih berbi, donijela i zasluženu titulu vinara godine po izboru magazina Svijet u čaši.

Primorska vingorja
Službeno će proglašenje biti u ponedjeljak, dva dana nakon festivala u Esplanadi. Crni pinot 2007. većina onih koji su ga izabrali za vinara godine nije probala jer je tek sada dobio etiketu. Moglo bi ga se nazvati Korakovim doktoratom jer je to zasigurno najbolji hrvatski crni pinot dosad, ali i jedno od najboljih hrvatskih crvenih vina uopće. Zato, iako će u Esplanadi oko 200 vinara iz cijeloga svijeta predstaviti oko 800 vina, ovaj crni pinot svakako treba potražiti i kušati.Zanimljivim crnim kontinentalnim vinima predstavit će se i Požežanin Krunoslav Bartolović. Uz devet hektara vlastitih vinograda ima još toliko u kooperaciji, a čak 50 posto grožđa je crno, što je neuobičajeno za Slavoniju. Do prošle godine sva je crna vina punio pod etiketom Kaptol, kako se zove položaj na kojem su vinogradi. To je mješavina merlota, cabernet sauvignona i syraha koja je dva do tri tjedna macerirala s kožicama grožđa, a fermentirala je na kvascima u bačvicama od slavonskog hrasta. Od berbe 2007. od tih sorata radi i pojedinačna vina. Od istih sorata, ali uz kraću maceraciju, Bartolović radi i Kaptol rose, dok je bijeli Kaptol mješavina čak šest sorata, traminca, sauvignona, rizlinga, graševine, sivog pinota i chardonnaya. Od bijelih vina Bartolović se može pohvaliti suhim tramincem iz 2007. koji je skupio 15,09 posto alkohola te izvanrednim, godinu dana starijim, sivim pinotom odnjegovanom na kvascima. Tu tehnologiju Bartolović koristi i za crni pinot, ali i frankovku. Potonja sorta u Austriji daje izvanredna vina, a u nas se malo tko njome ozbiljno bavi. Bartolović je dobio lijepo vino s više od 13 posto alkohola. Kad već kontinentalnu Hrvatsku neuobičajeno predstavljamo crvenim vinima, primorska vinogorja počet ćemo predstavljati bijelima. Iz Istre u Zagreb konačno u ozbiljnijim količinama stižu vina obitelji Benvenuti, čije je ime čuveno, no izvan Istre nije bilo lako naći njihova vina. Malvazija im je dvije godine zaredom osvajala titulu najbolje na porečkom sajmu Vinistra, a nekoliko godina prije bila je pri samom vrhu.

Upravo činjenica da su pobjednici Vinistre i s malvazijom 2006., kad je godina bila gotovo savršena za proizvođače malvazije, i berbom 2007., kad je godina bila iznimno vruća, pokazuje da Livio Benvenuti zna što treba raditi u podrumu. Malvazija Benvenuti tipičan je primjer kakvo treba biti mlado i svježe vino od te sorte. Potpuno drukčije malvazije, napravljene kao ozbiljna, dugovječna vina, predstavit će ATC Coronica (Gran Malvazija 2005.) te Vesna i Giorgio Clai. Njihova Malvazija Classica 2006., s izdvojenog položaja Sveti Jakov, kasne je berbe iako tako nije deklarirana jer je stolno vino. Prinos je bio manji od kilograma po trsu, a fermentirala je 20 dana na kožicama u drvenoj otvorenoj kaci. Nakon toga je 14 mjeseci sazrijevala u velikoj hrastovoj bačvi. To nije malvazija na koju su nas posljednjih godina navikli, ali je slano i toplo, višeslojno vino za hladne dane i krepku hranu. Punjena je u magnum boce pa je još pojačan dojam kako je riječ o velikom vinu. A malvazija classica to doista jest.

Amerikanac s Korčule
S hrvatskog juga stiže još jedan bijeli favorit, a to je izvanredno ocijenjeni Pošip Korta Katarina od grožđa uzgojenog u korčulanskoj Čari. Proizvodi je relativno nova vinarija Rivijera Orebić. Ovaj je Pošip osvojio titulu šampiona na prošlogodišnjoj Sabatini, a ove je godine bio šampion među mirnim bijelim vinima na sajmu Gast u Splitu. I u Potrošačkom putokazu magazina Svijet u čaši dobio je dojmljiva tri zlatna grozda. Mirisi dima i prženoga, koje vinu daju nove hrastove bačvice, odaju da vinarijom upravlja Amerikanac Jeff Reed. Ti mirisi, međutim, nisu pretjerani ni sladunjavi kakve često znaju imati američka ponekad i previše barikirana vina. Drvo daje pošipu međunarodni dojam, a zbog lijepih kiselina vino će moći ugodno starjeti nekoliko godina. Mnogi ga uspoređuju s Pošipom Miljenka Grgića, što je svakako kompliment. Zamjeraju mu što međunarodni karakter pomalo prekriva osobine sorte, no je li doista tako, teško je reći. Za razliku od plavaca, kod pošipa još nismo imali referentno vino koje bi postavilo standarde kakav pošip doista treba biti. Vinariju Rivijera Orebić je prije desetak godina osnovao Teksašanin Jeff Reed sa suprugom Ankicom. Proizvode dva vina od plavca, crveno i rose. Iz Dalmacije valja kušati i vina vinarije Bibich iz okolice Skradina. Obitelj uzgaja međunarodne sorte poput syraha, grnachea i merlota, ali i autohtone poput debita. Ime sorte znači dug, a navodno ga je dobilo jer su Napoleonovi poreznici u njemu naplaćivali dugovanja. Na festivalu će Bibich predstaviti vino Lučica riserva od debita iz pedesetak godina starog vinograda, prošek Ambra te Sangreal Shiraz (syrah) 2006. i Sangreal merlot 2005. Vina Bibich odnjegovana su u bačvicama od francuskog i američkog hrasta i po tome se razlikuju od konkurencije iz Dalmatinske zagore. Zanimljiv je podatak da su uvrštena na vinske karte tridesetak restorana u New Yorku.