U tvornici tvrtke Philips Electronics na kineskoj obali stotine radnika električne brijače sastavlja ručno pomoću specijaliziranog alata. To je stari način proizvodnje. U tvornici iste tvrtke u ovom nizozemskom gradiću 128 robota isti taj rad obavlja gipko kao da se bave jogom. Videokamere ih vode kroz pothvate koje ni najspretniji pojedinci ne bi mogli svladati. Jedan robot savršeno oblikuje tri navoja spojnica i gura ih u rupu koja je golom oku gotovo nevidljiva. Roboti su toliko brzi pa su ih morali zaštititi staklenim kavezima kako ne bi ozlijedili one koji ih nadgledaju. Osim toga, rade bez stanke za kavu — tri smjene na dan, 365 dana u godini. U ovoj tvornici po smjeniradi nekoliko desetaka radnika, što je deset puta manje nego u tvornici u kineskome gradu Zhuhaiju. Nova generacija robota koji su znatno sposobniji od onih koji se inače koriste u automobilskoj i teškoj industriji sve više zamjenjuje radnike diljem svijeta na području proizvodnje i distribucije. Tvornice poput ove u Nizozemskoj drastično se razlikuju od onih s kojima rade Apple i drugi divovi potrošačke elektronike, u kojim rade stotine tisuća radnika s minimalnim radnim vještinama. “Uz pomoć ovih strojeva možemo proizvesti bilo koji potrošački uređaj”, kaže Binne Visser, voditelj Philipsove proizvodnje u Drachtenu. Mnogi stručnjaci za tehnologiju i izvršni direktori tvrtki koje se bave proizvodnjom kažu da Philips svojim pristupom dostiže Apple. Čak i dok Foxconn, proizvođač Appleova iPhonea, koji i dalje gradi nove tvornice i zapošljava tisuće novih radnika, planira uvesti više od milijun robota kako bi nadomjestio potrebnu radnu snagu u Kini. Zbog pada troškova i napretka industrijske robotike ponovno se pokrenula rasprava o gubitku radnih mjesta.

Ove su godine Erik Brynjolfsson i Andrew McAfee, ekonomisti Instituta za tehnologiju u Massachusettsu, podastrli dokaze u korist brzih promjena. “Dinamika i opseg zadiranja u ljudske vještine relativno je nova pojava te ima goleme ekonomske posljedice”, napisali su u svojoj knjizi “Race Against the Machine”. Smatraju da će uvođenjem automatizacije s niskim troškovima doći do promjena na razini revolucije u poljoprivrednoj tehnologiji u proteklih 100 godina, kad je broj Amerikanaca zaposlenih u poljoprivredi opao sa 40 na 2 posto radne snage. No Bran Ferren, robotičar veteran te dizajner industrijskih proizvoda u tvrtki Applied Minds iz Glendalea u Kaliforniji, smatra da goleme prepreke i dalje postoje. “U početku sam naivno vjerovao u univerzalne robote koji mogu gotovo sve”, kaže. “No svejedno morate imati ljude oko sebe. Ljudi će lako shvatiti kako ugurati radijator ili provesti cijev, a to je robotima i dalje teško.”

Nazire se utrka robota
Osim tehničkih izazova, problem je i otpor sindikata te zajednice koja strahuje od gubitka radnih mjesta. Iako se zbog rasta troškova rada i prijevoza u Aziji te straha od krađe intelektualnog vlasništva dio posla vraća na Zapad, sve veća prisutnost robota znači da će se stvarati manji broj radnih mjesta. U tvornici solarnih ploča Flextronics u Milpitasu, gradu južno od San Francisca, na plakatu piše: “Vraćamo radna mjesta i proizvodnju u Kaliforniju!” Međutim, tvornica je prepuna robota, a ondje radi vrlo malo ljudi. Pomicanje teškog tereta i gotovo sav precizan rad obavljaju roboti. Napredak u proizvodnji mijenja i druge sektore u kojima su zaposleni milijuni radnika. Jedan od njih je i distribucija, gdje roboti poput najbržih trkača pohranjuju, dobavljaju i pakiraju robu za prijevoz znatno učinkovitije nego ljudi. Brz napredak u tehnologiji vida i dodira omogućuje da roboti obavljaju širok spektar fizičkih poslova. Na primjer, Boeingove komercijalne zrakoplove širokog trupa danas automatski sastavljaju golemi strojevi koji se brzo i precizno kreću preko njihove površine. U tvrtki Earthbound Farms u Kaliforniji četiri tek postavljena robota s prilagođenim hvataljkama pakiranja organski uzgojene salate stavljaju u kutije za prijevoz. Svaki robot u Earthboundu zamjenjuje dva do pet radnika. Na sajmu automatike održanome lani u Chicagu, Ron Potter, voditelj odjela robotike u konzultantskoj tvrtki Factory Automation Systems iz Atlante, dao je primjer robotskog proizvodnog sustava koji je stajao 250.000 dolara, zamijenio dva operatora strojeva, a svaki od njih godišnje bi donio dobit od 50.000 dolara. Tijekom 15 godina rada sustava, strojevi bi ostvarili 3,5 milijuna uštede u pogledu troškova rada i produktivnosti. Vladini dužnosnici i uprava tvrtki u sektoru proizvodnje smatraju da su tvornice i dalje vrijedan izvor radnih mjesta unatoč automatizaciji. Proizvođači robota kažu da i njihova industrijska grana sama stvara radna mjesta. Sudeći prema izvještaju koji je lani naručio Međunarodni robotičarski savez, u tvrtkama koje se bave proizvodnjom robota lani je već radilo 150.000 ljudi. Međutim, nije sigurno koliko će Amerika i Europa dominirati sljedećom generacijom proizvodnje. “Koliko se meni čini, i Kinezi će krenuti s uporabom robota”, kaže Frans van Houten, izvršni direktor Philipsa. “Moramo prije toga iskoristiti priliku da vratimo proizvodnju.”

Brža proizvodna linija
U tvornici tvrtke Tesla Motors u Fremontu u Kaliforniji, čak osam robota kreće se oko svakog automobila dok na svakoj stanici proizvodne linije provedu tek pet minuta. Iako mnogi roboti u tvornicama automobila obično obavljaju jednu funkciju, Teslin robot obavlja do čak četiri funkcije: varenje, šarafljenje, spajanje i ugradnju dijelova. U tvornici će dnevno proizvoditi čak 83 luksuzna električna vozila modela Tesla S. Kad tvrtka sljedeće godine počne proizvoditi sportsko vozilo, ono će se sastavljati na istoj proizvodnoj liniji jer će roboti biti reprogramirani. Druge tvrtke razmišljaju u još većim okvirima. Tvrtka Hyundai i Beijing Motors nedavno je izgradila golemu tvornicu u blizini Pekinga, u kojoj će proizvoditi milijun vozila godišnje uz pomoć većeg broja robota i manjeg broja radnika nego što imaju veće tvornice njihove konkurencije te jednako fleksibilno kao Tesla Motors, ističe Paul Chau iz investicijske tvrtke WI Harper.

Mijenja se uloga ljudi
Otkako je prije deset godina počeo raditi kao skladištar u Tollesonu u Arizoni, Josh Graves uvjerio se u to da sustav automatizacije olakšava rad, ali stvara novi stres i osjećaj nesigurnosti. Golemi pogon u kojem radi distribuira suhu robu za lanac supermarketa Kroger.Graves (29) zaposlio se u skladištu odmah nakon završetka srednje škole. Posao je bio težak. Nosio je teške kutije, radio duge smjene. Danas upravlja manjim strojem nalik viličaru. Nosi slušalice, a kompjuterizirani mu glas govori gdje da u skladištu pokupi ili pohrani teret. Središnje računalo, koje radnici nazivaju Mozak, rukovodi brzinom kretanja radnika. Rukovodstvo točno zna što radnici rade svake minute. S obzirom na to da obavljaju manje fizičkog rada, radnici se manje ozljeđuju, kaže Rome Aloise, potpredsjednik Uprave sindikata Teamsters u sjevernoj Kaliforniji. S obzirom na to da računalo određuje tempo rada, stres je danas više psihološke naravi.

Prije nekoliko godine u Gravesovo je skladište ugrađen njemački sustav koji automatski pohranjuje i dobavlja kutije s hranom. Zbog tog je sustava ukinuto 106 radnih mjesta ili 20 posto radne snage. Kroger danas planira izgraditi automatizirano skladište u Tollesonu. “Ne smeta nam dolazak strojeva”, rekao je Graves predstavnicima gradske vlasti. “No recite Krogeru da ne želimo izgubiti ova radna mjesta u našem gradu.” U neke poslove stroj ipak ne može zadrijeti: građevinarske poslove zbog kojih se radnici moraju kretati u nepredidivoj okolini te obavljati različite zadatke koji se ne ponavljaju rutinski, poslove sastavljanja za koje je nužna taktilnapreciznost poput postavljanja stakloplastike u zrakoplove, automobile i brodove, te poslove u kojima se sastavlja ograničena količina proizvoda ili gdje postoji više verzija istog proizvoda, zbog čega bi se roboti trebali često reprogramirati, a to je skup postupak. Međutim, takvih je poslova sve manje.

Prepoznavanje pokreta
U industrijskoj četvrti Palo Alta u Kaliforniji robot s elektroničkim “očima” te sisaljkama i hvataljkama za podizanje podiže kutije i stavlja ih na pokretnu traku. Robot funkcionira na temelju tehnologije prepoznavanja pokreta Kinect, koju je Microsoft osmislio za svoj sustav videoigara Xbox. Takvi će roboti omogućiti automatizaciju poslova tvrtki kao što su Federal Express i United Parcel Service, koje trenutno na takvim poslovima zapošljavaju desetke tisuća radnika. Robota je dizajnirala mlada tvrtka Industrial Perception Inc. iz Menlo Parka u Kaliforniji, a prvu će veću narudžbu ostvariti kad njihov stroj bude svake četiri sekunde mogao pomicati po jednu kutiju. Inženjeri su sigurni da će robot uskoro moći ostvarivati još bolje rezultate te podizati i postavljati kutije u jednoj sekundi. “Na rubu smo napretku koji će posve promijeniti proizvodnju i sustav distribucije”, kaže Gary Bradsky, znanstvenik i osnivač tvrtke Industrial Perception. “To nije samo po sebi epohalan događaj, ali na kraju će imati jednako važan učinak kao internet.”

John Markoff

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?