Stručnjaci tvrde da korištenjem modernih tehnologija nuklearne elektrane nisu opasna postrojenja, a osim toga činjenica je i da u proteklih 20 godina nije bilo ozbiljnih incidenata vezanih uz nuklearnu energiju. Zbog mnogobrojnih prednosti koje nose nuklearna postrojenja članovi Hrvatskog nuklearnog društva (HND) tvrde kako je napokon došlo vrijeme za razumnu debatu o njihovu uključenju u energetsku budućnost Hrvatske.

Među mnogobrojnim prednostima nuklearnih postrojenja, stručnjaci navode činjenicu da proizvode velike količine jeftine energije, što je posebno važno zbog rekordno viskih cijena drugih goriva, posebice nafte i plina, te konstantnog rasta potrošnje elektriciteta u Hrvatskoj popraćenog postupnim zatvaranjem starih termoelektrana. “Cijena urana također postepeno raste, no troškovi goriva u nuklearnim elektranama iznose samo pet posto od troškova električne energije, a rezultat toga je proizvodnja nuklearne elektrane Krško koja je jeftinija od svih elektrana u Hrvatskoj i Sloveniji budući da udio goriva u postrojenjima na plin prelazi 60 posto”, istaknuo je profesor Danilo Feretić, bivši direktor NE Krško. Dodatni argument za izgradnju nuklearnih postrojenja leži u činjenici da ispuštaju vrlo malo plinova koji utječu na globalno zatopljenje, što će pomoći Hrvatskoj u ispunjenju njenih obveza koje je preuzela u sklopu Protokola iz Kyota, uw potrebi za diverzifikacijom vrsta termoelektrana i smanjenju ovisnosti o uvozu rekordno skupe električne energije, u pozitivnom utjecaju na ekonomiju i u stalnom poboljšanju nuklearnih tehnologija, navode stručnjaci iz HND-a. U svijetu radi 439 nuklearnih postrojenja s ukupnom snagom od 370.202 megavata (od kojih se 146 nalazi u 15 zemalja članica Europske unije), a još dodatnih 34 u fazi su izgradnje.
(BBC News)