Kakvi će biti ekonomski odnosi Hrvatske i Srbije kad Hrvatska postane članica EU, bila je ključna tema 3. međunarodne konferencije  o prehrambenoj industriji, koja se u organizaciji Infoarene i Europske banke za obnovu i razvoj jučer održala u Beogradu. Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, založio se za preispitivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU (SSP) koji je potpisala Srbija. Ulaskom Hrvatske u EU bitno se mijenjaju uvjeti poslovanja hrvatskih tvrtki sa zemljama Cefte jer će ubuduće plaćati carinu prilikom izvoza u Srbiju. Troškovi izvoza u Srbiju hrvatskim će se tvrtkama povećati za deset do 35 posto. Primjerice, Podravka će godišnje za izvoz u Srbiju plaćati 2,2 milijuna eura, a to je trošak koji sada nema.

Ne može 'i jare i pare'

Božidar Đelić je kao bivši potpredsjednik srbijanske vlade potpisao sporazum koji Srbiji liberalizira izvoz na tržište zemalja članica Europske unije. Smatra da bi se hrvatske tvrtke našle u povlaštenom položaju kad bi ulaskom Hrvatske u EU zadržale pogodnosti iz članstva u Cefti. Đelić kaže da bi hrvatske tvrtke dobile i "jare i pare" jer bi dobivale sredstava iz fondova EU i pravo na bescarinski izvoz u Srbiju. Đelić je zatražio da se uvaže i ekonomski interesi Srbije, a uz to je postavio pitanje kako je moguće da Srbija sa šest puta većim kapacitetima proizvodnje šećera ima istu izvoznu kvotu na tržište EU (180.000 tona) kao i Hrvatska. Mršić mu je odgovorio da Hrvatska nije Srbiji određivala izvoznu kvotu. Predložio je da Podravka za 2,2 milijuna eura otkupi srpske proizvode i plasira ih na strano tržište umjesto da taj iznos uplaćuje u državni proračun Srbije. Mršić je najavio i mogućnost da Podravka uloži sredstva u vlastitu proizvodnju u Srbiji ako Srbija ne preispita SSP, što je malo vjerojatno. U polemiku o ekonomskim odnosima uključili su se i vlasnik MK Komerca Miodrag Kostić, potpredsjednica Delta holdinga Jelena Krstović te Ante Todorić, izvršni potpredsjednik Agrokora, koncerna koji je u Srbiji investirao pola milijarde eura. 

Kostićev probni balon

Srpska strana najviše zamjera zatvorenost hrvatskog tržišta za robu iz Srbije. Kostić prigovara što se u Hrvatsku može izvoziti šećerna repa, a ne može šećer. Ako je to uvjet, spreman sam kupiti šećeranu u Hrvatskoj, kaže Kostić. To je doživljeno kao puštanje probnog balona jer su prerađivački kapaciteti njegovih šećerana u Srbiji iskorišteni jedva 50 posto pa je nelogično da srpski kralj šećera dodatno povećava broj svojih šećerana. Kostić više računa na mogućnost da Srbija preuzme hrvatsku izvoznu kvotu kada Hrvatska uđe u EU. Ante Todorić je ustvrdio da je u Agrokorovim trgovinama uvoz srpske robe slobodan, što je potvrdio i Kostić, a Jelena Krstović smatra da srpske robe u Hrvatskoj nema zbog nespremnosti njezine javnosti da je prihvati. Krstović kaže da će za to trebati još dosta vremena.