Međunarodni monetarni fond (MMF) jedna je od najkontroverznijih međunarodnih organizacija nakon Drugog svjetskog rata čiji su temelji udareni u Bretton Woodsu 1944. godine. Njegova prvotna namjena bila je stabilizirati svjetsko financijsko tržište u poratnom razdoblju, no često je bio optuživan za miješanje u unutarnje stvari pojedinih država, narušavanje suvereniteta te više ili manje namjerno izazivanje financijskih kriza.

Nakon “argentinske” i “južnoazijske” financijske krize koje su protresle svijet u proteklom desetljeću, je u pitanje smisao i opstanak Fonda. No financijska kriza ponovno je stavila MMF u žarište interesa te je upravo Fond za mnoge zemlje postao posljednja slamka spasa prije urušavanja sustava. Island, Ukrajina i Mađarska samo su neke od zemalja koje svoju financijsku stabilnost duguju ekspresnim injekcijama milijardi dolara MMF-a. Island je među prvima osjetio financijsku krizu, a zbog velikog udjela svojeg BDP-a ovisnog o financijskim uslugama, zemlja se našla pred bankrotom te se čak za pomoć obratila Rusima. No uskočio je MMF s više od tri milijarde dolara pozajmice i spasio stratešku ravnotežu u sjevernom Atlantiku. MMF je stabilizirao i Ukrajinu sa 16,5 milijardi USD-a te Mađarsku sa 12,5 milijardi USD-a, a Mađarska će dobiti i oko 6,5 milijardi eura pozajmice iz europskih fondova. Da je MMF ponovno dobio na vjerodostojnosti govori i činjenica da je britanski premijer Gordon Brown otišao na turneju po bogatim arapskim zemljama lobirajući za njihovom većom participacijom u MMF-u. Naime, britanski premijer smatra da Međunarodni monetarni fond treba stotine milijarda dolara dodatnog novca kako bi pomogao u svladavanju financijske krize u svijetu. Brown očekuje da će arapske zemlje staviti MMF-u dodatan novac na raspolaganje. MMF je, kao dio Svjetske banke, osnovan na konferenciji o monetarnim i financijskim problemima 1944. godine u Bretton Woodsu radi promoviranja međunarodne monetarne suradnje. Nova organizacija je trebala poticati ekonomski rast i povećanje zaposlenosti te osigurati privremenu financijsku pomoć zemljama s problemima platnih bilanci. Tri su glavna područja aktivnosti MMF-a: promatranje, financijska i tehnička pomoć. Nadzor se sastoji od procjene propisa o novčanoj razmjeni zemalja članica s obzirom na uvjerenje kako jaka i dosljedna ekonomska politika vodi stabilnom deviznom tečaju te pogoduje rastu i razvoju svjetske ekonomije. Financijska pomoć uključuje kredite i zajmove članicama MMF-a s platnom bilancom koja podupire politiku prilagodbe i reforme. MMF pruža stručnu pomoć svojim članicama pri kreiranju i provedbi financijske i monetarne politike, osnivanju institucija, također pruža pomoć u dogovorima kao i statističke podatke.

Činjenice

Prvo razdoblje
Prva faza traje od 1944. pa sve do sedamdesetih godina koje karakterizira obveza svake članice Fonda u ustanovljavanju pariteta svoje valute i uplate odgovarajućeg iznosa financijskih sredstava. Paritet se određivao u odnosu na zlato ili dolar.
Druga faza
Drugo razdoblje započinje 1971. kada je predsjednik SAD-a Richard Nixon objavio ukidanje konvertibilnosti dolara u zlato i uvođenje dodatnog poreza na sav uvoz u SAD.

3 milijarde dolara fond je dao Islandu i time spasio stratešku ravnotežu u sjevernom Atlantiku
16,5 milijardi dolara dobila je Ukrajina
12 bilo je potrebno za spas mađarske ekonomije
27 godina trajao je Sistem zlatnodeviznog standarda
‘44. u Bretton Woodsu osnovan je Međunarodni monetarni fond
3 su funkcije MMF-a: promatranje, financijska i tehnička pomoć
100 milijardi dolara potrebno je – najmanje – uložiti u MMF, smatra britanski premijer Gordon Brown