Projekt ruskog plinovoda Južni tok ima veliko gospodarsko i političko značenje za Sloveniju, pišu slovenski mediji dan nakon posjeta predsjednika Gazproma Alekseja Millera, koji se u ponedjeljak u Ljubljani sastao sa slovenskim predsjednikom Danilom Türkom i premijerom Janezom Janšom.
Slovenija je većinu zemnog plina i dosad dobivala iz Rusije, ali preko Austrije, koju će trasa Južnog toka najvjerojatnije zaobići. Zato s Južnim tokom raste važnost strateškog položaja Slovenije na energetskom transportnom putu prema Italiji. Tamošnje tvrtke mogu računati na poslove tijekom gradnje slovenskog dijela plinovoda, procijenjenog na milijardu eura. K tomu, Slovenija može računati i na konkurentniju cijenu plina te poslove s Rusijom povezane s Južnim tokom. Priključenje na Južni tok dobiva na važnosti kako se smanjuju izgledi gradnje alternativnog plinovoda Nabucco, kojim bi se u zapadnu Europu doveo zemni plin iz Kaspijskog bazena. Propast pravca koji su preferirali EU i SAD mogla bi omekšati stajališta EU. Dosad se smatralo da u zajedničkim tvrtkama za upravljanje Južnim tokom u zemljama EU Gazprom ne bi mogao biti većinski vlasnik. Sada Gazprom drži 50%, talijanski Eni 20%, a njemački Wintershall Holding i francuski EDF po 15% udjela. Ruski predsjednik Putin požuruje početak gradnje Južnog toka za prosinac ove godine, a čitav bi projekt mogao biti završen do 2015. godine. Kad napokon proradi punim kapacitetom, Južnim tokom godišnje će teći 63 milijarde kubičnih metara plina.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu