Njemačka je nedavno usvojila novi zakon na osnovu koga će vrhunski menadžeri u ovoj najvećoj europskoj ekonomiji snositi znatno veću odgovornost za poslovni uspjeh kompanija koje vode nego što su je snosili do sada, prenio je Radio Deutsche Welle.

Zakon je izazvao, kako navodi Deutsche Welle, vrlo oštre proteste utjecajnog menadžerskog lobija u njemačkoj industriji i financijskom sektoru. Privrednim rukovoditeljima posebice je zasmetala odredba iz novog zakona koja predviđa da menadžeri iz osobne zarade pokriju, i to s najmanje deset posto, eventualne gubitke kompanija kojima upravljaju. Menadžere nije zadovoljilo ni to što prema odredbama istog zakona iznos koji može biti oduzet od njihove zarade, ukoliko kompanije koje vode ostvaruju gubitke, ne može premašiti iznos plaće koju su ostvarili u razdoblju od posljednjih 18 mjeseci. Prema odredbama novog njemačkog zakona, članovi upravnih odbora domaćih kompanija neće u budućnosti moći istovremeno biti i u nadzornim odborima svojih tvrtki, što je do sada u toj državi bio čest slučaj. Njemačka ministrica pravosuđa Brigitte Zypries je povodom usvajanja novog zakonma o zaradama i obvezama vrhunskih menadžera izjavila kako je taj dokument bio potreban zbog lekcija naučenih u razdoblju tekuće globalne financijske krize, koja nije zaobišla ni Njemačku. “Mi smo iz financijske krize izvukli neke pouke”, kazala je ministrica Zypries, naglasivši da je upravo loš sustav nagrađivanja vrhunskih privrednih menadžera bio jedan od bitnih razloga izbijanja svjetske ekonomske krize. Zypries je rekla da u potpunosti prihvaća i zakonsku odredbu o financijskoj odgovornosti menadžera, unatoč njihovom oštrom protivljenju.Inače, u Njemačkoj je prošle godine povedena oštra kampanja protiv utjecajnih rukovoditelja u domaćim bankama i moćnim industrijskim divovima zbog prakse da dobijaju izrazito velike godišnje bonuse na ionako astronomski visoke plaće. Takva su nagrađivanja naišla na veliku osudu javnosti, i to ne samo u Njemačkoj. Jedan od najkritiziranijih menadžera bio je i čelnik utjecajne grupacije Deutsche bank Josef Ackerman. Ackerman je osim redovite plaće bio, već u dužem razdoblju, “pretplaćen” na godišnji bonus veći od deset miliona eura. Ackerman je na kraju, zbog ogromnog pritiska javnosti, ali i vlade njemačke kancelarke Angele Merkel, bio prinuđen u potpunosti se odreći planiranog bonusa. Čelnik Deutshe banka je naknadno izjavio da će u nadolazećem razdoboju raditi “isključivo za plaću”. Primjer Ackermana sljedili su i neki drugi njemački menadžeri od kojih su mnogi uzimali visoke bonuse iako su njihove kompanije, prema tvrdnjama vladinih dužnosnika, grcale u gubicima.
(DEUTSCHE WELLE)