Dioničari Zračne luke Ljubljana odbili su prijedlog Uprave tvrtke oko investicije teške 57 milijuna eura u novi putnički terminal na Brniku. Kako navode slovenski mediji, time je propalo i 14 milijuna eura koje je za rekonstrukciju glavnog slovenskog aerodroma već odobrila Europska unija. 

Hitna privatizacija
Ovime je vjerojatno definitivno zapečaćena sudbina Brnika koji će u najskorije vrijeme biti prodan strateškom partneru. Samo glasovanje o investiciji na ZL Ljubljana je obilježeno nizom kontroverzi, a svakako je najznačajnija ona da pravo glasa nisu imali većinski vlasnici koji drže gotovo dvije trećine dionica. Naime, slovenska Agencija za vrijednosne papire je zabranila državi, fondovima Sodom i Kadom te osiguravajućoj kući Triglav da rasplolažu svojim dionicama Zračne luke Ljubljana zbog sumnje u stvaranje kartela, a zajedno posjeduju 64,85 posto dionica. Tako je od ukupno 3,8 milijuna dionica temeljnog kapitala na skupštini bilo zastupljeno svega 1,2 milijuna dionica. Za investiciju je glasalo 508.629 dionica ili 42 posto kapitala, što je bilo nedovoljno.

Zmago Skoblar, direktor ZL Ljubljana, ranije je najavio da je za odluku o investiciji nužna potpora od 75 posto skupštinara. Za ulaganje u novi terminal bili su redom mali dioničari, čiji predstavnik Rajko Stankovič je za ovu odluku priložio svih njihovih 103 tisuće dionica. Ostali dioničari, kako pišu slovenskim mediji, prije svega KD fond, Publikum te East capital, koji su zajedno imali 53 posto temeljnog kapitala na Skupštini, bili su stava da bi bilo besmisleno ulagati u aerodrom koji će se vrlo brzo prodati, a čime bi novi vlasnik dobio gotovo besplano značajan kapital. Prema planu Uprave zračne luke, za novi terminal je sam Brnik trebao osigurati 55,3 posto ukupno potrebnog novca iz vlastitog poslovanja. Europska unija bi bespovratno dala 14 milijuna eura, a što čini 23,5 posto ukupne investicije. Ostatak od 21,2 posto se trebalo osgurati iz bankovnih kredita. 

Vlada nezadovoljna
Na odluku Skupštine je s negodovanje reagirala slovenska vlada. Samo Omerzel, ministar infrastrukture i prostornog uređenja, potvrdio je da je interes Vlade da se investicija realizira. "Država nije imala pravo glasa tako da nismo imali nikakovg utjecala na odluku. Smatram da je nedopustivo da većinski vlasnik nema pravo glasa", kazao je Omerzel koji je, iako bez prava glasa, prisustvovao Skupštini. 

Promet

Pad broja putnika

Zračna luka Ljubljana imala je u 2012. prihod od 30,85 milijuna eura, a što je bio pad za 9,3 posto u odnosu na isto razdolje godine prije. Neto dobit je iznosila 5,19 milijuna eura ili 1,2 posto manje nego u prethodnoj godini. Preko Brnika je ukupno prošlo 1,2 milijuna putnika što predstavlja smanjenje od 12,5 posto. Za ovu godinu je Uprava najveće slovenske zračne luke procjenila rast broja putnika od tri do četiri posto, a samim tim i rast prihoda i dobiti. Rast broja putnika, čija projekcija je napravljena temeljem trendova u EU, bio je jedan od glavnih razloga za investiciju u novi terminal. No, dioničari smatraju da je procjene Uprave o rastu broja putnika pretjerana ili barem optimistična.