Lidl kreditom Svjetske banke “gazi” lokalna tržišta, upozorio je ugledni politički magazin Monitor njemačke postaje ARD. Financijski servis Svjetske banke za pomoć u razvoju International Finance Corporation (IFC) odobrio je, naime, čak 350 milijuna eura pozajmice Schwarz grupi, koju čine Lidl i sestrinski mu Kaufland, za širenje poslovanja u Hrvatskoj, Srbiji, Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Iako su ti krediti u pravilu namijenjeni malim i srednjim poduzećima, u koja se ne uklapa koncern koji samo u ovoj godini planira promet od čak 100 milijardi eura i vlastitog kapitala ima na bacanje, iz IFC-a obrazlažu kako on svojim diskontnim modelom mijenja živote ljudi u siromašnijim zemljama.

Tvrde da su njegovi proizvodi dostupni socijalnim kategorijama građana, niske kupovne moći, a s druge strane i lokalnim farmerima daju mjesta na policama. ARD to pak, na primjeru Rumunjske, naziva skandalom. Na jednoj tržnici u Bukureštu u blizini Lidla farmeri jedva da išta više prodaju, a kupaca je još manje. Najnoviji kredit Schwarz grupi samo je jedan u nizu jeftinih zajmova koje su Lidl i Kaufland radi osvajanja istočne Europe dobili u posljednjem desetljeću. Svjetska banka i EBRD dali su im više od 900 milijuna dolara s mandatom pomaganja razvoja lokalnih zajednica i nerazvijenih zemalja, kao i borbe protiv siromaštva. Lidl je, primjerice, i u 2013. dobio više od 105 milijuna dolara za širenje u Bugarskoj i Hrvatskoj te ulazak u Srbiju, a da taj novac uspješno koristi, najbolji je dokaz to što je u RH 2006. ušao s otvaranjem 13 trgovina, a danas ih ima 86. U prvom kvartalu ove godine Lidl Hrvatska s Kauflandom je držao 18,9% našeg tržišta, a lanjska neto dobit od oko 108 milijuna kuna bila je koliko i četiri puta većeg Konzuma.

Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Željko Banjavčić kaže da domaći voćari nikako ne mogu konkurirati na Lidlovim policama jer nisu udruženi, nemaju dostatnih količina ni hladnjača, pa u njihovo ime i s njihovom robom pregovaraju veletrgovci, koji bi je zbog konkurencije davali u bescjenje. Naravno da zbog toga voćari propadaju, kaže on. I dok ih na svakom od tržišta prozivaju kako uništavaju domaće dobavljače, glasnogovornik Kauflanda Dubravko Kušec na nedavnom je otvaranju 34. trgovine u Trogiru ustvrdio kako je kod njih više od 70 posto prehrambenih proizvoda hrvatsko. U Lidlu pak na naš upit odgovaraju kako je u njih omjer stranih i domaćih proizvoda 60:40, a u segmentu voća i povrća i 85 posto hrvatskih dobavljača. Nismo dobili podatak koliko su dosad uložili u hrvatsko tržište, no tvrde kako samo u 2015. planirane investicije iznose 250 mil. kuna, a u prvom su polugodištu izvezli i hrvatskih proizvoda za 26 mil. kuna.

Privatni konzultant Drago Munjiza kaže kako je Schwarz grupa već broj 1 u RH, ako ne po prihodima, onda po trendu rasta svih ključnih pokazatelja, a na ruku joj ide i da je sveeuropski lanac pomognut baznim njemačkim tržištem, koje nije u krizi i ima 80 mil. potrošača.

“Lidl forsira efikasnost, koje nema dovoljno u RH, posebice po kapacitetima, pa je njihova robna marka Okusi zavičaja ili Kauflandova hrvatska zastava na promidžbi samo reklamni trik, iako to ne znači da oni ne bi željeli uvrstiti hrvatske proizvode u svoj asortiman. Činjenica je, međutim, da dovoze mlijeko iz daljih EU destinacija ili BiH, što uz Vindiju nije posve korektno. Dakle, na hrvatskim proizvođačima je da im se prilagode ili zaobiđu, najbolje izvozom na ostala tržišta”, ističe Munjiza.

Uvjeren je da će Schwarz grupa i dalje nastaviti jačati u regiji, a kako je među najuspješnijima i najefikasnijima, logično je, smatra, da lako dolazi i do kredita koje će sigurno vraćati.