Diljem Europe Romi najčešće žive u izoliranim naseljima i na zlu su glasu kao prosjaci i džepari. No, u Španjolskoj stvari stoje drugačije.

Rome često pogrdno nazivaju Ciganima, ali ne i u Španjolskoj, gdje se španjolska riječ za Rome, “gitano”, izgovara s ponosom. Ovdje je preko 30 godina vladinih programa za pomoć Romima napokon počelo pokazivati znake uspjeha. Gotovo sva romska djeca pohađaju osnovnu školu. Skoro polovica njihovih roditelja posjeduje vlastiti dom. A mnogi imaju najnormalnije poslove i odmiču se od tradicionalnih romskih zanimanja kao što je prodaja stoke i drugih dobara. Španjolska je ostvarila takav uspjeh da sada može poslužiti kao model drugim europskim zemljama, uključujući Rumunjsku, Bugarsku i Mađarsku. Neki stručnjaci smatraju da tajna Španjolske leži u činjenici da se usredotočila na praktična pitanja, kao što je omogućavanje kupovine nekretnina i zapošljavanja. “U ostalim dijelovima Europe troše se ogromne količine novca na integraciju Roma, ali sav taj novac ne donosi gotovo nikakve rezultate”, izjavio je Isidro Rodríguez, upravitelj Fundación Secretariado Gitano, državne organizacije koja izvršava program Acceder posvećen pristupu zaposlenju. “Španjolski pristup doista je drugačiji jer se on primarno posvećuje poboljšanju životnog standarda.”I dalje postoje problemi. Čak 80 posto romske djece između 12 i 18 godina ne završi srednju školu, a gotovo 4 posto romskog stanovništva još uvijek živi u straćarama. Nije teško pronaći ni priče o ponižavanju. Trenutno glumačka skupina Romkinja obilazi kazališta ove zemlje s uprizorenjem drame “Kuća Bernarde Albe” pjesnika Federica Garcie Lorce, za koje su dobile izvrsne kritike. No, u Madridu te glumice, koje inače žive u barakama u Sevilli i odijevaju se u tradicionalne duge romske suknje, nisu mogle dozvati taksi. Usprkos tomu, čak i borci za prava Roma kažu da je Španjolska daleko ispred ostatka Europe.

Jedno istraživanje izvršeno 2009. za Fundación Secretariado Gitano pozabavilo se stambenim pitanjem Roma u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj te došlo do zaključka da u prosjeku jedna trećina Roma živi u nezadovoljavajućim uvjetima, u stanovima bez grijanja, struje ili tople vode.Prema istom tom istraživanju, u Španjolskoj 92 posto Roma živi u stanovima ili kućama koji odgovaraju standardu ostatka stanovništva. Drugo istraživanje iz 2005. pokazalo je da ih je 50 posto službeno zaposleno, tvrde državni službenici. “Ovo se tiče jednog o temeljnih mitova o Romima”, rekao nam je Juan Mato Gómez, ministar zdravstva, socijalne politike i ravnopravnosti, “a taj je da Romi ne mogu zadržati posao”.Od 1970ih, kad su demokratskim ustavom Španjolske Romima dodijeljena građanska prava, vlada, bilo lijeva ili desna, je dosljedno financirala programe integracije za oko 70.000 Roma koliko ih živi u Španjolskoj. Od 2007. do 2013. planira se utrošiti još 130 milijuna dolara na slične programe, od toga 60 milijuna dolara iz fondova Europske unije. Međutim, upitno je može li se španjolski model upotrijebiti u drugim zemljama. Stručnjaci smatraju da neke zemlje, osobito Rumunjska i Bugarska, u kojima živi veliki broj Roma, nisu sposobne primijeniti i provesti ga.“Činjenica je da Romi danas u nekim zemljama imaju niži životni standard negoli prije 15 godina”, ustvrdio je José Manuel Fresno, savjetnik Europske unije za pitanja Roma. Španjolska je vlada od 2001. pomogla više od 37.000 Roma da pronađu posao. Prije nekoliko smo dana razgovarali s Emiliom Jiménez González, koja je putem programa Acceder završila tečaj za manikuru, dok je čekala mušterije u jednom trgovačkom centru u predgrađu Madrida. “Za mene je to prekretnica”, rekla je. “Jer, kad ste Rom, stvari nisu uvijek bajne.”

Suzanne Daley i Raphael Minder