Prije 300 godina, nakon što je postao kralj rasklimanog diva zvanog Rusija, Petar Romanov otputovao je na Zapad. Car se, putujući pod pseudonimom, pretvorio u šegrta i učio o europskim postignućima na području brodogradnje, vatrogastva, stomatologije, bravarije, parlamentarne uprave i drugih suvremenih tehnoloških otkrića.

Vratio se radi stvaranja nove Rusije. Siromašni su se pobunili zbog uvođenja julijanskoga kalendara, a aristokrati su bjesnjeli jer im je obrijao brade. No Petar je ustrajao u svojem mišljenju da je u interesu Rusije da se približi Zapadu, navodeći poslije da drugi narodi “ulažu velik trud da Rusiju izoliraju od prosvijećenog svijeta”. Taj je argument u Moskvi ponovno aktualan. Krajem mjeseca ruski predsjednik Dmitri Medvjedev provest će nekoliko dana u Kaliforniji te posjetiti Silicijsku dolinu koja služi kao uzor za gradnju grada znanosti u blizini Moskve. Kao što je naznačeno u prijedlogu Ministarstva vanjskih poslova koji je nedavno procurio u ruskom izdanju Newsweeka, kreatori politike sve se više povode za novom idejom: Rusija treba saveznike na Zapadu ako želi modernizaciju. Ta želja ne iznenađuje. U posljednjih je nekoliko mjeseci Moskva priznala zločin koji su sovjetske vlasti počinile u Katynu prije 70 godina, pozvala vojne snage NATO-a da sudjeluju u vojnoj paradi na Crvenom trgu i oprezno se priklonila sankcijama Iranu. Usto Rusija nastoji ostvariti ciljeve i na gospodarskom planu, poput putovanja u države Europske unije bez vize i članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. No zanimljiviji su razlozi takvih nastojanja. U prijedlogu Ministarstva vanjskih poslova koji je procurio u javnost spominje se da bi vanjska politika Rusiji omogućila strana ulaganja, kupnju nove tehnologije, poboljšanje infrastrukture i smanjila potrebu za oslanjanjem na prirodne resurse. Nema govora o NATO snagama i vanjskoj prijetnji o kojima piše službena ruska vojna doktrina, čak i u ažuriranom dokumentu koji je prije četiri mjeseca odobrio Medvjedev. Fjodor Lukjanov, glavni urednik časopisa Rusija u svjetskim odnosima, iščuđavao se nad jednim strateškim ciljem navedenim u prijedlogu – “stvoriti sliku Rusije kao poželjnog partnera i saveznika europskih zemalja”.

Za Moskvu je, kaže, to revolucionaran čin. “Ako Rusija konačno uspije diplomatskim osmijehom prevladati svoj kompleks manje vrijednosti koji je nagriza od raspada Sovjetskog Saveza, možda bi to označilo početak novog poglavlja”, napisao je u uvodniku. Skeptici informacije koje su procurile smatraju ponajprije sredstvom umiljavanja EU i Washingtonu. Dvojbeno je može li diplomacija dovesti do inovacije kakvu Rusija priželjkuje. Rusija ima privlačno potrošačko tržište, no ulagači ne mogu ignorirati korupciju i problematičnu pravnu državu. Čak i važan predsjednikov projekt tehnološkog sela Skolkova ne pokreću tržišne sile, nego država. “Konkurencija potiče inovaciju”, izjavio je Cliff Kupchan, direktor grupe Eurasia, konzultantske tvrtke za upravljanje rizikom sa sjedištem u New Yorku. “No ne vidim da to netko provodi u praksi.” Međutim, kaže Kupchan, prijedlog objavljen u Newsweeku mogao bi biti simbol korjenite promjene u razmišljanju. U svakom slučaju, ne smije se brkati potreba za tehnologijom sa željom za dugotrajnom bliskošću. Slavofili i dalje krive Petra Velikog za nametanje zapadnjačkih običaja, no strane stručnjake koje je pozvao u Rusiju zamijenili su domaći ljudi koje su stranci obučili. Povjesničari tvrde da ga je nepovjerenje u Europu pratilo do kraja života. Car je to i sam izjavio, kako tvrdi jedan od njegovih bliskih suradnika. “Europa nam je potrebna nekoliko desetljeća”, rekao je, “onda joj moramo okrenuti leđa.”

Ellen Barry