Kineska građevinska kompanija Sinohydro pokazala je spremnost za sudjelovanje u obnovi i rekonstrukciji željezničkog koridora X u Srbiji, za čije je osposobljavanje za promet vlakova brzinama većim od 160 km/h potrebno uložiti 4,5 milijardi eura.

Kako Srbija nema novca za modernizaciju najopterećenijeg željezničkog pravca koji je dio europskog koridora koji ide od srednje Europe do Bliskog istoka, vlada je prisiljena taj infrastrukturni projekat kreditirati iz stranih izvora. U dosadašnjem angažiranju kineskih kompanija pokazalo se da su krediti kineske Exim banke najpovoljniji. Primjerice ruski kredit od 800 milijuna dolara, namijenjen također željezničkoj infrastrukturi na drugim pravcima odobren je Srbiji s kamatom od 4,1 posto, dok se kineski kreću od dva do tri posto. Uz to ruski kredit može postati skuplji ako će euro gubiti vrijednost u odnosu na dolar, što mnogi predviđaju kao realnu mogućnost. U tome slučaju kamata na ruski kredit može iznositi i do 10 posto. Kineska vlada odvojila je 10 milijardi eura za kreditiranje infrastrukturnih poslova u jugoističnoj Europi, pod povoljnim financijskim uvjetima pa angažiranjem u Srbiji nastoji da proširi poslovanje vlastitih kompanija u drugim zemljama.

Tako je Sinohydro otvorio predstavništvo u Beogradu koje će dogovarati poslove u drugim europskim državama, što je potvrdio Yang Fan, glavni direktor te kompanije za Europu. Suradnja Srbije i Kine započela je 2009. godine potpisivanjem međudržavnog sporazuma nakon kojega su krenuli konkretni poslovi, a gotovo svakim danom povećava se broj kineskih tvrtki koje dolaze u srpsku vladu s nakanom da sudjeluju u izgradnji i drugih infrastrukturnih projekata. Srbija je postala zanimljiva za kineske kompanije od kada su saznale da će se u gradnju njezine željezničke i cestovne infrastrukture uložiti oko 15 milijardi eura. To je smatraju stručnjaci Srbiju kandidiralo kao najpovoljnije odredište za ulaganje inozemnog kapitala. Prvi se odnosi na izgradnji Mosta preko Dunava, vrijednog 220 milijuna dolara skupa s prilaznim cestama. U tijeku je i gradnja novog bloka termoelektrane Kostolac, snage 300 KW, te proširenje kapaciteta ugljenokopa. Riječ je o investiciji većoj od 300 milijuna eura.