Kada su japanska i kineska kompanija došle u selo u sjevernom Vijetnamu kako bi zajednički izgradile energetsko postrojenje, činilo se kao da su mještani pronašli zlato jer su se mnogi od njih ponadali da će se otvoriti tisuće radnih mjesta.

Četiri godine poslije gradnja termalnog postrojenja Haiphong je blizu kraja. No samo je nekoliko stotina Vijetnamaca dobilo posao. Većina radnika bili su Kinezi, na vrhuncu gradnje njih oko 1500. “Kineski radnici prevladali su domaće”, kaže vijetnamski električar Nguyen Thai Bang. Uglavnom poznata po izvozu jeftine robe Kina postaje sve poznatija i po izvozu vlastite jeftine radne snage. Ti svjetski migranti često rade u tvornicama ili na građevinskim i rudarskim projektima mada je opseg poslova koji pokrivaju zapanjujući, od sadnje cvijeća u Nizozemskoj, preko tajničkih zadataka u Singapuru do čuvanja krava u Mongoliji, pa čak i dostave novina na Bliskom istoku. No zbog toga se suočavaju s kritikama i prosvjedima. Diljem Azije i Afrike sve je veći broj prosvjeda i nasilnih ispada protiv kineskih radnika. Vijetnam i Indija samo su neke od država koje su počele uvoditi nova radnička pravila za strane kompanije i ograničavati broj kineskih radnika kojima je dopušten ulazak, što je dovelo do napetosti s Pekingom. U Vijetnamu su disidenti i intelektualci počeli koristiti pitanje kineskih radnika kako bi izazvali vladajuću Komunističku partiju. Odvjetnik je tužio premijera Nguyen Tan Dunga zbog njegova odobrenja kineskog projekta za vađenje boksita, a zbog ugovora s kineskim kompanijama parlament preispituje glavne dužnosnike, što su vrlo neobični potezi za tu autoritarnu državu. Kineski radnici nastavljaju slijediti kineske građevinske kompanije koje diljem svijeta pobjeđuju na natječajima, uključujući gradnju elektroenergetskih postrojenja, tvornica, željezničkih mreža, prometnica, linija podzemnih željeznica i stadiona. Od siječnja do listopada 2009. kineske su kompanije završile projekte u vrijednosti od 58 milijardi dolara, što je povećanje od 33 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navodi kinesko ministarstvo trgovine. Na kraju 2008. godine od Angole do Uzbekistana, Irana i Indonezije bilo je zaposleno 740.000 kineskih radnika, Od tog je broja čak 58 posto došlo prošle godine. Broj onih koji su otišli iz Kine raditi u inozemstvo ove je godine na tragu tog broja. Radnike su u Kini ili izravno zaposlile kineske kompanije ili su pak zaposleni preko agencija za zapošljavanje. U Kini postoji 500 licenciranih agencija za zapošljavanja, ali je i velik broj ilegalnih. No u nekim državama lokalno stanovništvo optužuje Kineze da im otimaju poslove, ondje ostaju ilegalno te se izoliraju od ostalog stanovništva gradeći si naselja koja doslovno kopiraju život u Kini.