Europska unija mora integrirati tržište rada da bi izašla iz gospodarske krize, rekao je Vladimir Špidla, povjerenik EU za zaposlenost, socijalna pitanja i ravnopravnost.

Špidla smatra da je za izlazak iz krize nužno integrirati tržište rada s mogućnošću da radnik prenese mirovinsko i zdravstveno osiguranje nakon preseljenja na radno mjesto u drugu zemlju EU. To je nužno jer se radna mjesta danas mijenjaju puno češće nego prije, na što EU i potiče jer mobilnost koristi gospodarskom rastu, konkurentnosti i stvaranju radnih mjesta, nastavlja Špidla. Smatra da bi sve ekonomske aktivnosti trebale biti usmjerene na razvoj ljudskoga kapitala s naglaskom na cjeloživotno učenje, nediskriminaciju, strukturalne promjene i prekogranični socijalni dijalog. Gospodarska kriza će, kako je rekao Špidla, a prenosi internetski portal EurActiv, trajno promijeniti izgled europskog tržišta rada. Ističe da bez socijalne nema ni tehnološke inovacije.

Narušena mobilnost
Naime, Špidla smatra da bi ekonomskom krizom pritisnuto tržište rada EU novu dinamiku moglo dobiti kroz socijalnu inovaciju. S takvim se ocjenama složila i Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), koja je rekla da bi se Hrvatska kao zemlja kandidat za EU trebala nastojati tome prilagoditi. No napominje da je za stvaranje jedinstvenog tržišta potrebno stvoriti uvjete. Izdavanje jedinstvene europske karte za zdravstveno osiguranje konkretan je primjer ostvarenja mobilnosti radne snage u EU. Problem, za razliku od SAD-a, u EU predstavlja jezična barijera. S druge strane u Hrvatskoj, kako navodi Ana Knežević, taj se problem u prvom redu odnosi na visok stupanj vlasništva nad nekretninama koji se kreće oko 80 posto, dok u EU iznosi tek 30 posto. Drugim riječima, mobilnost je narušena zbog toga što vlasnik nekretnine nije voljan preseliti se u drugo mjesto zbog radnog mjesta. EK sukladno tome razvija “koncept fleksigurnosti”, pristup koji želi ispuniti potrebe današnje dinamične ekonomije kombinirajući fleksibilnost tržišta rada sa sigurnošću za radnike. Koncept bi trebao potaknuti na reforme nacionalnog tržišta rada. Špidla se slaže se da je bez fleksibilnosti nezaposlenima teže pronaći put na tržištu rada, što vrijedi i za Hrvatsku. “Nema fleksibilnosti bez sigurnosti i to je ono što se u Hrvatskoj zaboravlja”, kaže A. Knežević. Međutim, problem je u tome što je koncept fleksigurnosti u EU o kojem se priča već duže vrijeme dosad ostvarila jedino Danska, koja ima visoku naplatu poreza i efikasnu kontrolu, što ne bi moglo funkcionirati u Hrvatskoj, kaže Knežević. U Danskoj, objašnjava Knežević, nije problem ako građanin ostane bez posla jer su velike šanse da će vrlo brzo dobiti novo radno mjesto. To je, međutim, neusporedivo sa situacijom u Hrvatskoj.

Porazne statistike
U prilog tome govore podaci Zavoda za zapošljavanje za travanj. Od oko ukupno 264.000 nezaposlenih 98.000 ih posao čeka duže od tri godine, a 68.000 je starije od 50 godina. “Stoga se o takvoj sigurnosti kod nas uopće ne može govoriti”, tvrdi Knežević. Nadalje, Špidla se također zalaže za socijalni dijalog napominjući da su radnici i poslodavci partneri koji moraju surađivati. S time se slaže i predsjednica SSSH rekavši da će u budućnosti poslodavci više trebati radnike nego obrnuto pa treba jačati svijest o odnosu rada i kapitala.

Plava karta

Sprečavanje odljeva stručnjaka
Nastojeći privući kvalificirane radnike, ministri EU lani su se složili da će uvesti “Plavu kartu”, koja bi prema uzoru na američku “Zelenu kartu” trebala omogućiti život i rad u bilo kojoj od 27 članica EU. “Smatram da će ‘Plava karta’ funkcionirati, no bit će potrebno najmanje još pet godina da bi se vidjeli prvi rezultati”, ističe Špidla. Ideja je, naime, da Europa postane atraktivnija kvalificiranim radnicima bez odljeva stručnjaka u zemlje u razvoju, uz preciznu kontrolu migracija.