Puni autobusi dovoze japanske turiste u njihove hotele; Srbi se šeću naokolo i strahuju da bi njihovi automobili mogli postati mete vandala; blizu obale brodovi za krstarenje pružaju svojim putnicima jedan od najljepših vidika na Mediteranu.

Iako je sezona tek počela, Dubrovčani koji žive od turizma uzdišu s olakšanjem. Unatoč ekonomskoj situaciji sezona možda neće biti tako loša kao što su se neki pribojavali. Nitko u Hrvatskoj ne misli da je ovo vrijeme za spokoj. Tako se, kada je Ivo Sanader 1. srpnja bez upozorenja dao ostavku na mjesto premijera, opozicija požurila optužiti ga za odlazak u trenutku kada se država suočava sa svojom najgorom ekonomskom krizom u posljednjih nekoliko godina. Tjedan dana poslije Sanaderova ostavka još nije objašnjena. Bio je ljut što čelnici Europske unije nisu spriječili Sloveniju u blokiranju hrvatskih pregovora za ulaz u EU zbog trivijalnog spora oko granica, ali nitko ne misli da je to razlog za njegov odlazak. Rekao je da nema zdravstvenih problema. Nije dao ostavku ni kako bi se sljedeće godine mogao natjecati na predsjedničkim izborima. Čini se da je umjesto toga Sanaderu jednostavno bilo dosta svega – kao Dioklecijanu, rimskom caru koji je također potekao iz Splita i tamo se povukao kako bi uzgajao zelje. Hrvatskom kolaju glasine. Čelnica opozicijske stranke Vesna Pusić zahtijeva odgovor na pitanje je li riječ o ucjeni. Mnogi su nakon Sanaderova odlaska govorili o političkoj krizi. Ali u glatkom prijelazu njegova zamjenica Jadranka Kosor prošlog je tjedna potvrđena kao nova premijerka. Ona je nekadašnja novinarka i kandidatkinja za predsjednicu, pjesnica i žena poznata po svojoj odanosti Sanaderu i njegovu prethodniku na mjestu čelnika stranke (i bivšem predsjedniku) Franji Tuđmanu. “Potpora”, s prijezirom kaže kolumnistica Ines Sabalić. Zadatak koji stoji pred njom ne može se podcijeniti. Krajem lipnja otkazan je sastanak o napretku Hrvatske prema ulasku u EU jer se nije imalo o čemu raspravljati. Slovenci nisu jedini problem. Tu su također topnički dnevnici za koje se tvrdi da pokazuju na što je točno hrvatska vojska ciljala kada je 1995. pobijedila srpske snage u Krajini. Hrvatska vlada tvrdi da ti dokumenti ili ne postoje ili su izgubljeni. Ali glavni tužitelj Haaškoga suda nije uvjeren. Ako ga ne uvjeri Hrvatska molba za ulazak u EU, ostat će blokirana. A nakon toga dolazimo do ekonomije. Travanjski proračun je temeljen na optimističnom predviđanju da će se ekonomija ove godine smanjiti za samo dva posto. Prvi zadatak Kosoričine vlade bit će pripremanje realističnijeg proračuna. Željko Rohatinski, guverner središnje banke, smatra da će BDP ove godine pasti za gotovo pet posto, a neki ekonomisti vjeruju da je čak i to daleko preoptimistično.