EN DE

Iz Amerike odlaze djeca doseljenika

Autor: The New York Times
22. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Činilo se da je Samir N. Kapadia u usponu u Washingtonu. Prvo je stažirao na Capitol Hillu, nakon toga se zaposlio u jednoj velikoj zakladi, a zatim u konzultantskoj kući. No imao je osjećaj da mu život zapada u rutinu. Prijatelji i rođaci iz Indije, njegove domovine, pričali su mu o svojim životima u toj državi u usponu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Jedan je pokretao vlastito poduzeće za etrgovanje, drugi tvrtku za odnose s javnošću, a ostali časopis, poslovni inkubator i internetsku stranicu za “žute” vijesti. “Pričao bih s njima na telefon ili preko Facebooka i slušao o tome kako pokreću vlastite tvrtke i rade sve te silno dinamične stvari”, sjeća se Kapadia (25). “Počeo sam osjećati da me moje uredsko radno vrijeme više ne zadovoljava.” I tako je prošle godine dao otkaz i preselio u Mumbai. Stručnjaci tvrde kako se visoko obrazovani doseljenici u Sjedinjene Američke Države u sve većem broju vraćaju u zemlje iz kojih potječu. Ponovno otkrivaju domovine koje su njihovi roditelji napustili i odbacili, a koje su danas nove gospodarske sile. Neki, poput Kapadije, stigli su u SAD dok su bili djeca i stekli državljanstvo, dok su drugi rođeni u SAD-u kao djeca doseljenika. Poduzetni Amerikanci oduvijek su tražili prilike i u inozemstvu. No ovaj novi val emigracije dodatno naglašava razvoj naravi globalne migracije, kao i izazove američkoj gospodarskoj nadmoći i konkurentnosti. Mnogi od tih Amerikanaca u intervjuima su izjavili da ne znaju koliko će dugo živjeti u inozemstvu, a neki su izjavili da postoji mogućnost da će u zemljama porijekla ostati dugi niz godina, a možda i cijeli život. U većini slučajeva, odluka da napuste SAD teško je pala njihovim roditeljima doseljenicima. No uglavnom su izjavili da ih je na nju primorala beznadna situacija glede zapošljavanja u SAD-u ili raznorazne mogućnosti koje su im se pružile u inozemstvu. “Tržišta se otvaraju, ljudi svakodnevno dolaze do novih ideja, ima toliko prilika za stvaranje i oblikovanje”, kaže Kapadia, danas savjetnik u organizaciji za vanjsko politička istraživanja Gateway House u Mumbaiju. “Ovdje je sve puno brže nego u Washingtonu.”

Činilo se da je Samir N. Kapadia u usponu u Washingtonu. Prvo je stažirao na Capitol Hillu, nakon toga se zaposlio u jednoj velikoj zakladi, a zatim u konzultantskoj kući. No imao je osjećaj da mu život zapada u rutinu. Prijatelji i rođaci iz Indije, njegove domovine, pričali su mu o svojim životima u toj državi u usponu.

Jedan je pokretao vlastito poduzeće za etrgovanje, drugi tvrtku za odnose s javnošću, a ostali časopis, poslovni inkubator i internetsku stranicu za “žute” vijesti. “Pričao bih s njima na telefon ili preko Facebooka i slušao o tome kako pokreću vlastite tvrtke i rade sve te silno dinamične stvari”, sjeća se Kapadia (25). “Počeo sam osjećati da me moje uredsko radno vrijeme više ne zadovoljava.” I tako je prošle godine dao otkaz i preselio u Mumbai. Stručnjaci tvrde kako se visoko obrazovani doseljenici u Sjedinjene Američke Države u sve većem broju vraćaju u zemlje iz kojih potječu. Ponovno otkrivaju domovine koje su njihovi roditelji napustili i odbacili, a koje su danas nove gospodarske sile. Neki, poput Kapadije, stigli su u SAD dok su bili djeca i stekli državljanstvo, dok su drugi rođeni u SAD-u kao djeca doseljenika. Poduzetni Amerikanci oduvijek su tražili prilike i u inozemstvu. No ovaj novi val emigracije dodatno naglašava razvoj naravi globalne migracije, kao i izazove američkoj gospodarskoj nadmoći i konkurentnosti. Mnogi od tih Amerikanaca u intervjuima su izjavili da ne znaju koliko će dugo živjeti u inozemstvu, a neki su izjavili da postoji mogućnost da će u zemljama porijekla ostati dugi niz godina, a možda i cijeli život. U većini slučajeva, odluka da napuste SAD teško je pala njihovim roditeljima doseljenicima. No uglavnom su izjavili da ih je na nju primorala beznadna situacija glede zapošljavanja u SAD-u ili raznorazne mogućnosti koje su im se pružile u inozemstvu. “Tržišta se otvaraju, ljudi svakodnevno dolaze do novih ideja, ima toliko prilika za stvaranje i oblikovanje”, kaže Kapadia, danas savjetnik u organizaciji za vanjsko politička istraživanja Gateway House u Mumbaiju. “Ovdje je sve puno brže nego u Washingtonu.”

Generacijama su države u razvoju patile od takozvanog odljeva mozgova, odnosno bijega najperspektivnijih mladih na Zapad. To nije prestalo, ali sada je započeo i put u suprotnom smjeru, osobito kad je riječ o zemljama poput Kine i Indije te u manjim razmjerima Brazila i Rusije. Neki ugledni znanstvenici i poduzetnici misle da ovakav tip emigracije ne znači nužno da se SAD-u loše piše. Prema njihovom stavu, na ovaj način mladi poduzetnici i visoko obrazovani profesionalci siju američko znanje i vještine, samo što to čine u inozemstvu. Istodobno prikupljaju iskustvo u prekomorskim zemljama i grade mreže koje mogu ponijeti sa sobom kad se vrate u SAD ili pođu nekamo drugamo, što je obrazac znan kao “kruženje mozgova”. Ipak, stručnjaci upozoravaju da u globalnoj utrci za talentima povratak ovih iseljenika u SAD ili američke tvrtke više nije sigurna oklada.“Oni su laki na nogama i idu trbuhom za prilikom”, smatra Demetrios G. Papademetriou, predsjednik neprofitne skupine Migration Policy Institute iz Washingtona koja proučava kretanje stanovništva. Indijski dužnosnici priznaju da su u posljednjih nekoliko godina zabilježili nagli porast povratka osoba indijskog porijekla u zemlju, uključujući njih najmanje 100.000 samo u 2010. godini, kaže Alwyn Didar Singh, bivši dužnosnik na visokom položaju u indijskom Ministarstvu za vanjske poslove.Mnogi od ovih Amerikanaca ne libe se upotrijebiti obiteljske mreže, poznavanje jezika i kulturalno znanje koje je na njih preneseno tijekom odrastanja u doseljeničkim kućanstvima. Jonathan Assayag (29), Amerikanac porijeklom iz Brazila, prošle se godine također vratio u domovinu.

Ovaj diplomac Poslovne škole na Harvardu radio je u internetskoj tvrtki u Silicijskoj dolini te neuspješno pokušavao pokrenuti vlastiti posao. “Pet mjeseci proveo sam u Starbucksu pokušavajući se domisliti kako pokrenuti malo poduzeće u Americi”, prisjeća se. Nakon preseljenja u S?o Paulo postao je “stalni poduzetnik” u jednoj investicijskoj tvrtki. Pokreće internetsku tvrtku za prodaju naočala. “Govorim jezik, poznajem kulturu, znam kako se posluje”, kaže Assayag.Kada je Jason Y. Lee, rođen na Tajvanu i odrastao u SAD-u za vrijeme studija roditeljima rekao da bi volio posjetiti Hong Kong, otac mu je odbio platiti zrakoplovnu kartu. “Razmišljao je na ovaj način: Ja sam tako naporno radio da te dovedem u Ameriku, a ti se sada želiš vratiti u Kinu?”, sjeća se Lee (29). Otad je Lee pokrenuo tvrtku za uvoz i izvoz između SADa i Kine, studirao u Šangaju, radio za investicijske banke u New Yorku i Singapuru te pokrenuo međunarodnu stranicu za zapošljavanje u Indiji. Reetu Jain (36), Amerikanku porijeklom iz Indije odraslu u Teksasu, na preseljenje u Indiju nadahnuo je godišnji odmor tijekom kojega je otputovala u inozemstvo. Ona i suprug Nehal Sanghavi, koji je u SAD-u radio kao odvjetnik, preselili su u Mumbai u siječnju 2011. Vrativši se dugogodišnjoj strasti, Reeta više ne radio kao revizorica, već učiteljica plesa i koreografkinja. Nastupa u televizijskim reklamama i bollywoodskim filmovima. “Okruženi smo ljudima koji jednostavno žele probati nešto novo”, kaže Reeta.

Kirk Semple

Autor: The New York Times
22. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close