Što su gradovi napučeniji i složeniji tim više svoje stanovnike nastoje stalno držati u vezi kako bi bili konkurentni, kako bi se u njima moglo živjeti i njima upravljati. Urbana se potraga danas svodi na dostupnost internetskih paketa u svakom trenutku, svugdje i po razumnoj cijeni, a Seul predvodi taj trend.

U sljedeće tri ili četiri godine infrastrukturni program “Smart Seoul 2015.” postavit će nova mjerila povezanosti. “Digitalnu ćemo sferu proširiti na svaki kutak grada”, kaže Hwang Jongsung, voditelj Gradskog ureda za planiranje informatičkog sustava, koji provodi program “Smart Seoul” vrijedan 900 milijardi dolara, kojemu je cilj komunalne usluge pripremiti za eru mobilnog interneta. Očekuje se da će do 2015. godine 80 posto stanovnika grada imati pametne telefone ili tablete, a tada će bežična veza s internetom biti gotovo besplatna jer gradske vlasti instaliraju punktove s besplatnim bežičnim internetom na svim javnim gradskim površinama i prostorima, uključujući 360 parkova, 3200 raskršća i 2200 ulica u blizini trgovačkih centara. Seul je već sad na prvom mjestu na svjetskoj ljestvici lokalne “evlade” u anketi koju je organiziralo Sveučilište Rutgers u New Jerseyju. Devet od deset stanovnika koristi se brzim bežičnim internetom. Putem interneta mogu prilagati prijave za povrat poreza, plaćati komunalne naknade i kupovati karte za događaje u gradskoj koncertnoj dvorani, a do 2015. sve će to moći činiti i putem pametnih telefona. Tvrtke koje se nadaju suradnji s gradskim vlastima ponude mogu dostaviti putem interneta, a taj je postupak uvelike smanjio korupciju u lokalnoj vladi koja je nekoć bila korumpirana do te mjere da su je zvali “bokmajeon”, što na korejskome znači Pandorina kutija. Do 2015. svi će južnokorejski studenti dobiti tablete umjesto udžbenika, a zadaću će slati elektroničkim putem. Do 2015. godine Seul će uvesti službu “esigurnosti”, koja će zabrinutim roditeljima omogućiti praćenje gdje im se djeca nalaze putem pametnih telefona i kućnih računala. Djeca koja se uključe u program nosit će elektroničke narukvice. Grad se nada da će se putem kamera zatvorenog kruga stopa kriminala smanjiti za 10 posto. Povezanost mijenja način upravljanja i stil života u ovoj metropoli s 10 milijuna stanovnika.

Nedavno je srednjoškolka Yoon Hyomi prošla kroz elektroničku rampu na stanici podzemne željeznice Gwanghwamun u središtu Seula, a kartu je platila pomoću čipa ugrađenog u bankovnu karticu. Kad je izašla na autobusnu stanicu, na elektroničkoj ploči pisalo je da joj autobus stiže za 6 minuta. Da je htjela, mogla je putem pametnog telefona pogledati izvještaj o očekivanom vremenu dolaska autobusa na bilo koju stanicu u gradu. Nakon što se popela u autobus i čipom ponovno platila kartu, Yoon se udobno smjestila i na mobitelu počela pratiti internetski sat engleskoga. Roland Villinger, voditelj poslova McKinsey & Company za Koreju, kaže da tvrtke koje se bave elektronikom i drugom potrošačkom robom u Seulu vide zanimljiv novi testni poligon za inovacije. McKinseyeva anketa o “epotrošačima” potvrdila je da Južnokorejci od šest testiranih zemalja, među kojima su bili i Velika Britanija, Njemačka, Japan, Španjolska i Sjedinjene Američke Države, najbrže usvajaju novu tehnologiju pametnih telefona. “Ono što Korejci i građani Seula danas misle o nekom proizvodu važno je na globalnoj razini”, ističe Villinger. Za Mina Seongjoona, zaposlenika Pantecha, lokalne tvrtke koja se bavi proizvodnjom mobilnih telefona, nova je tehnologija prozor u lakši život. S obzirom na to da je grad nedavno zahvatio toplinski val, Min je pomoću pametnog telefona upalio klimatizacijski uređaj u stanu kako bi već bio rashlađen dok on dođe kući. “U bliskoj budućnosti više nećete morati ni dirati pametni telefon”, kaže Kang Shindong, izvršni direktor tvrtke iDosi, koja se bavi razvojem softvera. “Softver u domu ili automobilu prepoznat će gdje ste i paliti vam svjetla, motor i glazbu da vas dočeka.”

Cheo Sang-Hun