Rast nezaposlenosti i prihodovna nejednakost prošle su godine potresli niz demokracija zapadnog svijeta. Nezaposlenost među mladima bila je osobito ustrajna i sveobuhvatna. U Sjedinjenim Američkim Državama 2011. zabilježena je najviša stopa nezaposlenosti mladih u povijesti, a u Španjolskoj je dosegnula čak 45 posto.

Do otvaranja novih radnih mjesta nije došlo ne samo zbog prezaduženosti. U naprednim gospodarstvima dogodio se golemi krah proizvodnje, a nova poduzeća previše su usmjerena na poticanje potrošnje. Zahvaljujući niskim troškovima i lakoći izrade proizvoda za internet, u Silicijskoj dolini internetske tvrtke niču kao gljive poslije kiše. Njihov je doseg globalan, a istodobno imaju razmjerno malen broj zaposlenika. Za internetske tvrtke prekretnica je bila 2011., a nekoliko njih stupilo je na burzu, gdje su prikupile ukupno 3,5 milijardi dolara tijekom najuspješnije godine u pogledu inicijalnih javnih ponuda od 2000. Neke od najvećih koje su tako postupile u SAD-u su LinkedIn, Zynga, Groupon i kineska društvena mreža Renren. Nedavni podnesak Facebooka za inicijalnu javnu ponudu vrijednu pet milijardi dolara mogao bi 2012. pretvoriti najboljom za internetske inicijalne javne ponude od 1999. i dana dotcoma. No sve te tvrtke cvjetaju na potpomaganju potrošnje, bilo to putem igrica, društvenih mreža ili grupne kupovine s popustom. Za razliku od toga, proizvodno usmjereni tehnološki sektori kao što su zdravstvo, napredni materijali i energetika u Americi nisu ostvarili značajnije uspjehe. Većina poduzeća s područja čiste tehnologije usisala je goleme količine kapitala, ali tek treba ostvariti povrat ulaganja. Mnoga od njih koja su uspjela ostvariti rast poput tvrtki A123 Systems, koja proizvodi suvremene litijske ionske baterije, i Tesla Motors nisu vrlo profitabilne.

Proizvodno usmjerena poduzeća tako kaskaju za uspjehom i rezultatima internetskih tvrtki koje potiču potrošnju.Upravo tehnologija jamči pravedan rast. Razmislite samo o sveprisutnosti mobilnih uređaja u svijetu u razvoju, na svijetu ima preko pet milijardi korisnika mobitela. Bi li bilo moguće umjesto toga osigurati im svima fiksnu liniju? Ima li na svijetu uopće dovoljno bakra za provodnike čak i do najsiromašnijih indijskih i kineskih radnika koji također koriste mobitele? Čak i da svijet ima dovoljno bakra, bismo li mogli dovoljno brzo sav taj bakar iskopati iz rudnika bez nanošenja znatne ekološke štete, i bismo li ga mogli dati za telefonske linije najsiromašnijima? Sve pogodnosti koje Zapad uzima zdravo za gotovo u zemljama u razvoju moraju se prilagoditi da bi bile jeftinije i pogodnije za svekoliku uporabu.U tom leži dihotomija. Napredna gospodarstva Zapada ne mogu otvoriti nova radna mjesta djelomično zbog toga što nisu sposobna konkurirati Aziji kad je u pitanju proizvodnja velikih razmjera, a to zauzvrat ograničava njihovu sposobnost da promjene veličinu proizvodno usmjerenih tehnoloških tvrtki. Na Istoku je uspon proizvodnje, a u indijskom slučaju i selidba informatičkih tvrtki u tu zemlju, doveo do viših prihoda, snažnije potrošačke kulture i potrebe za energetskom učinkovitošću. Ubrzana urbanizacija i industrijalizacija svijeta u razvoju su nezaustavljivi trendovi. Najednom u Aziji postoje milijarde potrošača koji teže višem životnom standardu, a zadovoljavanje te potražnje zahtijevat će golemi inovacijski skok u sektorima koji se bave energijom, kemikalijama, zdravstvom, prijevozom, vodom i materijalima.

No tržišta u usponu kaskaju na području inovacija zbog svojeg poduzetničkog ekosustava, ustanova za visoko obrazovanje i istraživačke infrastrukture, koji nisu tako otporni. U američkoj kulturi povrh svega se veliča poduzetništvo, dok se na neuspjeh mrko gleda. Silicijska dolina je proizvod takve kulture, i ona se ne može klonirati. Kao svjetski pokretač inovacija, Silicijska dolina trebala bi predvoditi put prema komercijalizaciji tehnologija koje će promijeniti pravila igre, a koje mogu olakšati uzde svjetskih zaliha i pridonijeti povećanju proizvodnje. Međutim, male internetske tvrtke moraju biti bliske sa svojim korisnicima, pa stoga možemo tvrditi da su industrijske internetske tvrtke, kao i one koje se bave čistom tehnologijom iz Silicijske doline pod velikim pritiskom da uspiju upravo zato što se njihovi pravi kupci nalaze na tržištima u usponu. Da bi potakla inovaciju u proizvodno usmjerenim sektorima, države će se morati više zalagati za slobodni protok tehnologije, radne snage i kapitala te uspostaviti institucije i donijeti zakone koji promiču istu takvu otvorenost. Mora se uspostaviti simbioza između poduzetničkog talenta, investicijskog kapitala i sektora kojima su nužno potrebne transformacijske inovacije. Tek tada će globalni gospodarski rast postati u punom smislu riječi inkluzivan i skladan.

Rajeev Mantri izvršni je direktor tvrtke Navam Capital i suosnivač tvrtke Vyome Biosciences.

Komentare šaljite na: intelligence@nytimes.com